MONUMENTALNIJI (čak) I OD DAORSONA ! NOVE SENZACIJE I NOVA OTKRIĆA U HERCEGOVINI
NEVJEROJATNE I SENZACIONALNE, NOVIJE RAZOTKRIVENE KIKLOPSKE, MEGALITSKE ZIDINE S VISINAMA IZNAD 7 ČAK DO 10 metara, MONUMENTALNIJE OD ČUVENIH KIKLOPSKIH ZIDINA DAORSONA KOD STOCA, KRIJU SE UNUTAR BRDSKO-GORSKIH PRAŠUMA I DRAGA U ZAPADNOJ HERCEGOVINI – NAJAVNA I EKSKLUZIVNA FOTO-CRTICA ;
(Post ili članak koji se prenosi ispod, izvorno je objavljen kao najrecentniji post članak na facebook stranici autora bloga, pri čemu je postigao poprilično veliku čitanost te gledanost. Ovdje je prenesen u cijelosti uz nadopunu još dvije vrijedne fotografije )
Evo samo kroz ovih par, pokaznih ili najavnih, reprezentativnih, fotografija, prezentiram nekolicinu direktnih pogleda na čudesne, i zaista nevjerojatne, megalitske suhozidne bedeme, kolosalne megalitske, ili prave pravcate kiklopske zidine, koju sam ''razotkrio'', ustvari fotografirao, tijekom perioda ljeta 2025, kao i ove godine.
Ono, što moram ovdje istaknuti, jest činjenica, da se ovdje radi, o, prema svemu onome što sam uvidio, kako direktnim jako detaljnim terenskim obilascima i proučavanjima svakog kutka ovog čudesnog i čitavog okolnog, lokaliteta, tako i proučavanjima te spoznavanjima analogija (arhitekturno-rasterskih, kulturno-kronoloških, itd.), jako drevni, u najmanju ruku, prapovijesnim, monumentalnim bedemima. Oni su bili jednim dijelom, a što je naravno i logično, nadozidavani te modificirani i kasnije u kontinuitetu, preko srednjeg vijeka i sve do novije povijesti. No, velik dio njih, gotovo u cijelosti sa svojim arhitekturno-rasterskim sklopom, pripada barem prapovijesnom te proto-povijesnom, ili minimalno, rano-antičkom, ustvari ilirskom, periodu.
Radi se o serijama drevnih nevjerojatnih pregradnih suhozidova, kiklopskih razmjera, koji bi malo koga ostavili ravnodušnim, koji se nalaze unutar nekolicine uskih i danas gotovo u prave prašume zaraslih kanjona i draga zapadne Hercegovine, a koji su, što je najzanimljivije, te ustvari i najznačajnije, visoki mjestimično i preko 7 metara.
Pa se prema tome, odnosno toj nevjerojatnoj monumentalnosti, zaista ogromnoj visini, te izgrađenosti od mjestimično pravih kolosalnih te višetonskih kamenih blokova i gromada kamenog vapnenačkog stijenja, može potpuno opravdano ove monumentalne kiklopske suhozidne konstrukcije tretirati kao, figurativno rečeno, '' monumentalnije od Daorsona ''.
Budući da je, svima vama vjerujem itekako poznati, gotovo opće poznati, megalitski suhozidni bedem, čuvenog ilirskog grada Daorsona, kod današnjeg Stoca u jugoistočnoj Hercegovini, izgrađen u visini od oko 5 i pol metara ( moguće izvorno i još više), u tom kontekstu, zaista je fascinantna činjenica da na područjima Hercegovine ( ali i prema svemu sudeći područjima južne Dalmacije) postoje, danas u brdskim prašumama, dragama i gorama potpuno sakriveni, još monumentalniji i ustvari još veći ili viši, megalitski kiklopski suhozidni bedemi.
Da se barem, minimalno u kontekstu najdonjih, a velikim dijelom i čitavih, pa i gornjih, sekcija ovih gorostasnih kiklopskih zidina zapadne Hercegovine, radi o prapovijesnom, kao i proto-povijesnom, periodu, ukazuje nam i neporecivost konteksta prostorne blizine, ustvari činjenice da su prostorno neporecivo najbliže upravo ovim monumentalnim zidinama, ni više ni manje već one građevine, one suhozidane i ostale kamene, konstrukcije, kao i kompleksi od kamena i suhozidnih građevina, koji se nazivaju prapovijesnim gradinama, gomilama te vangradinskim naseljima. Ujedno većina ovih novo-otkrivenih megalitskih ili kiklopskih zidina smještena je očito u totalnoj periferiji značajnije udaljeno od bilo kakvih današnjih ili modernijih naselja, zaselaka ili sela.
A nešto također jako indikativno ogleda se u jasno vidljivoj činjenici kako je jedan udio ovih zaista kolosalnih kiklopskih suhozidnih zidina, s one vanjske, prema dubljim dijelovima kanjona, draga ili udolina, okrenute, strane, izgrađen totalno na identičan način arhitekture poput brojnih karakterističnih brončanodobnih te rjeđe i onih željeznodobnih gradinskih prapovijesnih suhozidnih bedema na način sukcesivnog ili polu-stepenastog zidanja segmenata od vanjskog temeljnog dijela prema vršnim sekcijama. Odnosno, u prijevodu, kada promatrate ove kolosalne kiklopske pregradne suhozidove s ovih vanjskih, ujedno i najviših ili najmonumentalnijih, strana, pogled, dojam, ustvari i stil gradnje, ostavlja totalno podjednaki utisak kao da promatrate i same gradinske karakteristične prapovijesne bedeme određenih takvih gradina na ovim našim područjima. Također, jako je upadljivo promatranje i jasno vidljivog te neporecivog identičnog arhitekturnog sloga i morfologije kamenih vapnenačkih blokova od kojih su ovi kiklopski pregradni zidovi izgrađeni, poput arhitekturnog sloga karakterističnih prapovijesnih gradinskih bedema, gdje se jasno vidi gruba konstrukcija suhozidnog sloga, sačinjena od brojnih raznostranih do poligonalnih grubo obrađivanih srednje do jako velikih kamenih blokova sačinjenih od lokalnih pocijepanih vapnenaca te vapnenačkih dolomita mezozojske starosti.
Također, izrazito je potrebno naglasiti i još jednu jako zanimljivu činjenicu koja se ogleda u tome da sam, također gotovo potpuno neočekivano ili slučajno, u jednom ovakvom novije razotkrivenom kolosalnom pregradnom kiklopskom suhozidnom bedemu, koji se nalazi doslovno neposredno uz jednu upečatljivu ilirsku gradini iz brončanog doba iz perioda poznate Posuške kulture, razotkrio jasno vidljivu činjenicu da je znatan dio temeljnog ili najnižeg arhitekturnog segmenta ovog kolosalnog pregradnog suhozida s njegove vanjske ujedno i najmonumentalnije, kao i visinski najviše, strane, podignut od kolosalnih poprilično pravilnije te ljepše obrađenih ili isklesanih kamenih blokova s vidljivim horizontalnijim uslojavanjem, djelomično i poligonalnim slogom te morfologijom obrađenih kamenih blokova, kod kojih se također naziru mjestimično i plohe s bunjastom obradom. Odnosno, u prijevodu bi se moglo kazati, kako pogled na ovaj upečatljivi kolosalni kiklopski pregradni suhozid producira gotovo totalno jednaki dojam kao da promatrate zidine čuvenog Daorsona, zatim Martinovića gomile, pa potom i Zvonigrada, Varvarije, Obluna, Đuteze i Meteona ili Meduna u Crnoj Gori. Prema mom nekom vlastitom mišljenju te procjeni, ovdje bi se moglo raditi o kolosalnom monumentalnom suhozidu koji datira iz željeznog doba, s mogućim kontinuitetom korištenja, prepravljanja ili dograđivanja i kroz antičko doba.
Te ukoliko u tom kontekstu u konačnici rezimiramo i uzmemo u obzir neporecivu činjenicu da na ovim našim područjima ( poznati neolitički lokaliteti poput podmorskih lokaliteta Soline i Neviđane u Dalmaciji, zatim Pokrovnik u Dalmaciji, Vukove njive i Zagradina, kao i Iličinova lazina u zapadnoj Hercegovini) krenuli s izgradnjama suhozidnih konstrukcija već dakle u starijem neolitiku, s kontiuitetom kroz mlađi neolitik, a poglavito izrazitim razvojem građenja u suhozidu od kasnijeg eneolitika te s određenom čak i kulminacijom u periodu ranog brončanog doba ili svima već dobro poznate Posuške kulture, a da o željeznom i rano-antičkom ili helenističkom, razdoblju i ne govorimo, u konačnici ćemo shvatiti i posve logično razumjeti činjenicu da su ovakve monumentalne ili kiklopske suhozidne zidine prema svemu sudeći već bile da se tako izrazimo u figurativnom smislu, '' u optjecaju '' barem od perioda brončanog doba, a gotovo sigurno od perioda željeznog doba kada su svi domaći, pridošli ili pak autohtoni, ilirski stanovnici ovog područja već uvelike bili izgradili suhozidne sustave razgraničenja i vlastite parcelacije čitavog ovog krškog te brdskog područja poradi njima bez ikakve sumnje izrazito bitnog stočarenje, ali i mjestimično isto tako i poljoprivrednih aktivnosti. U svom tom, ujedno i neporecivom te razvidno jasnom, kontekstu, postaje nam jasna činjenica da su lokalni Iliri, jednostavno morali imati podignute barem najdonje monumentalne sekcije svojih pregradnih i svih ostalih bitnijih i razgraničnih suhozidnih konstrukcija, ustvari megalitskih zidina, kojima su razdijelili čitavo ovo područje između različitih ujedno i međusobno srodnih plemensko-rodovskih zajednica te grupacija. I naravno, da nam na samom koncu postaje isto tako posve jasna činjenica da svi kasniji, nadošli, pridošli ili u tim trenutcima povijesti (post antičko doba, sve do moderne ili novije povijesti ) ''autohtoni'' slavensko-ilirski stanovnici ovog područja, nakon spoznavanja te uvida da na terenima gdje obitavaju postoje već izgrađeni monumentalni suhozidovi, iste su bili posve logično, samo nadozidavali, prepravljali, popravljali, ozidavali periferne ili pak gornje nad - sekcije, i slične graditeljske aktivnosti kasnijih gradnji.
Ujedno, ne smijemo zaboraviti naglasiti da je upravo ni više ni manje već direktno uz pojedine ovakve monumentalne zidine (kakve upravo gledate na ovim fotografijama) i to upravo na ovom području, a djelomično isto tako i direktno unutar kulturnog sloja na terasama formiranim upravo podizanjima ovakvih monumentalnih pregradnih zidina, pronađena značajnija količina neporecivo prapovijesne, i to prema svemu sudeći brončanodobne, keramike, a što nam u tom kontekstu onda sasvim jasno pokazuje, kao i dokazuje, prapovijesno podrijetlo, barem osnovnih ili temeljnih, jedinica ovih monumentalnih kiklopskih zidina. Ima toga bez ikakve sumnje još, no ovo je definitivno jedan oblik formata javnog predstavljanja (facebook postovi) koji je izrazito ograničen, nepoželjan i nepodesan, a u isto vrijeme i izrazito brzo-prolazan, pa i zaboravan, kako bi se na njemu, odnosno ovdje na facebook-u, to sve prezentiralo te objavilo. Pa stoga, nastavite pratiti svakako izvornu stranicu blog portala megalita Hercegovine, gdje je ujedno i planirano ako Bog da, da se čitav ovaj veliki spoznajni uvid i ova nova otkrića jako detaljno prezentiraju, opišu, potkrijepe s mnoštvom kvalitetnih fotografija, i slično.
Pa evo, ovaj reprezentativni, odnosno najavni, format ovog posta, neka stoga posluži samo kao određena uvertira u daljnje ovakvo spoznavanje i potencijalno uređivanje puno opsežnijeg te detaljnijeg opisnog znanstveno-popularnog članka za kojega će biti potrebno iskoristiti, modificirati, prilagoditi te prezentirati, znatno veći broj svih načinjenih fotografija ovih nevjerojatnih drevnih bedema.
Njih sam sve, kako sam to u početku i naglasio, bio razotkrio, izravno posjetio, detaljno i premjerio ( s mjernom metarskom skalom), kao i fotografirao, na jednom zaista izrazito misterioznom, ali prapovijesnim arheološkim monumentalnim ostacima jako bogatom, području ili segmentu zapadne Hercegovine, čiji ću točni položaj, kao i naziv, odnosno ime samog lokaliteta, ostaviti još uvijek u svojevrsnoj tajnosti poradi prethodno opisanih neporecivih činjenica i zahtjevnosti te potreba da se sve ovo jako detaljnije u nekoj bliskijoj budućnosti prezentira, opiše te javno objavi, prvenstveno na blog portalu i stranici megalita Hercegovine.
Na koncu, veliki pozdrav i svako dobro.
EKSKLUZIVNE FOTO-CRTICE - zidine monumentalnije od Daorsona :







