'LJUBUŠKI DAORSON' - JEDNA OD NAJMOĆNIJIH MEGALITSKIH ILIRSKIH GRAĐEVINA-GRADINA U ZAPADNOJ HERCEGOVINI - ZIDANA GOMILA - U BLIZINI SLAPOVA KRAVICE (STUDENCI, LJUBUŠKI)

EKSKLUZIVNA FOTO-REPORTAŽA SVIH DIJELOVA JEDINSTVENOG MEGALITSKOG SPOMENIKA - ILIRSKOG HRAMA ZIDANA GOMILA KOD STUDENACA (LJUBUŠKI);

MEGALITHIC ILLYRIAN TEMPLE OF ZIDANA GOMILA NEAR STUDENCI (LJUBUŠKI - SW BOSNIA & HERZEGOVINA)

'LJUBUŠKI DAORSON' - detaljna FOTOreportaža - s jedne od najmoćnijih megalitskih obrednih gomila Hercegovine - Zidana gomila, blizu čuvenih slapova Kravice i kupališta Božjak; Cjenjeni zaljubljenici u Ilirsku baštinu i pratitelji, evo nakon skoro 10 godina (nakon moje prve reportaže ovog ekstra mega ilirskog objekta na str.hercegovina geoarheo) , budući da na internetu unatoč poznatosti ovog objekta tj.monumentalne prapovijesne baštine, ne postoji niti jedan javno objavljen online fotoprikaz s kvalitetnim fotografijama in-situ s ovog lokaliteta, a nakon mog recentnijeg (jesen 2021) i to vrlo detaljnog terenskog obilaska čitavog monumenta, ponovno Vam, u svojevrsnoj foto-ekskluzivi prezentiram više od stotinu kvalitetnih fotki svih dijelova ovog jedinstvenog megalitskog ilirskog objekta ne samo zapadne Hercegovine već i mnogo šire. Ovom prilikom moram spomenuti kako sam izuzev poznate Zidane gomile, u tom periodu, obišao i detaljno snimio još dva moćna megalitska objekta u neposrednom bočnom smjeru s istoka Zidanoj gomili, i to tzv.Runjavu gomilu kao i stepenasto piramidalnu gomilu iznad kanjona Lukoća još malo istočnije. No, Zidana gomila je par ekselans, i uistinu jedinstven megalitski spomenik šireg područja koji prema mojoj procjeni datira iz protopovijesnog perioda pri čemu moguće ima početak i u brončanom mikenskom razdoblju pa sve do kasnog željeznog doba i perioda helenizma. Iako na prvi pogled s distance vidljivi megalitski sklop Zidane gomile ne izgleda nešto prestrašno, kad se detaljno približite ovim zidovima i krenete i krenete minuciozno pregledavati čitavu građevinu izbliza, vidjeti ćete da je ona vrhunski izgrađena, pogotovo jer je podignuta in-situ na pomno odabranoj poziciji s pogodnom geologijom i strukturnom geomorfologijom. To se ogleda u činjenici da su kameni blokovi ekstrahirani in-situ na samom licu mjesta tako što je upravo na samoj poziciji hrama ili megalitskog spomenika, čitav vrh, prirodno sastavljen od strmo nagnutih dobro-uslojenih rudistnih vapnenaca, u cijelosti od strane Ilira pocijepan i pretvoren u zaravnjenu platformu kao bazis za podizanje kamene monumentalne građevine. Nakon toga, po očito prethodno napravljenom arhitekturalnom planu, načinjena je velebna megalitska obredna građevina ili megalitski hram izduženog pravokutnog tlocrta s najmoćnijim megalitskim zidanjem sa sjeverne strane. No, ovom prilikom kad sam detaljno snimao ovaj objekt, čak podosta neočekivano i na južnoj strani objekta gdje je na prvi pogled čitava kamena substrukcijska masa dobila formu zarušenosti i kose plohe, razotkrio sam u dijelovima očuvani megalitski zid i s ove strane. U njemu doduše nema golemih poligonalno obrađenih blokova kao sa sjeverne strane no ipak na dijelovima sekcija lako se zamjećuje vješto ciklop uklapanje ili slaganje kamenih blokova u zub. Ponegdje se čak zamjećuje i finije obrađivanje ploha kamenih blokova, no svakako je zanimljivo da unutar zarušenih jedva vidljivih bazičnih redova ovog kamenog zida i s ove južne strane nesumnjivo postoje golemi najveći blokovi koji su prvotno složeni kad se građevina inicijalno gradila s ove strane vrška brda. Sjeverna strana pak kao što je rečeno predstavlja jedan unikat prapovijesnih gomila ne samo ovog već i šireg područja budući da posjeduje raritetnu očuvanog megalitskog zida u kombinaciji starosti i visine očuvanog zida koja iznosi i do 3 metra u dužini preko 35 metara. Ono što je indikativno jest to da unaokolo na širem području ne postoji niti jedan vid ili naznaka ili barem još uvijek očuvanog u velikoj visini, arhitekturalno sličnog ovako visokog megalitskog prapovijesnog zidanja u sklopu samog gomilsko-gradinskog objekta. Pri tome treba spomenuti nepobitnu činjenicu da je unatoč činjenici vrhunske klesanosti poligonalnih i paralelopipednih blokova Zvonigrada i Martinovića gomile, zid ovog objekta tj.zid Zidane gomile dan danas znatno veće visine nego i na Zvonigradu i Martinovića gomili, što daje jedan važan značaj i vrijednost ovom objektu. Ovaj objekt tj.megalitski hram danas je nažalost, ili možda i na sreću, zaboravljen, i ostavljen reklo bi se nekako po strani. Zašto čak mislim da je za ovakve i slične objekte pa čak i Daorson, u neku ruku bolje da imaju manju posjećenost turista i posjetitelja ? Odnosno zašto ovakvi objekti imaju bolju budućnost ako nemaju masovnu posjećenost ? Zbog samih geološko geotehničkih osobitosti kamene mase tj.kamenih blokova od kojih su građene ove građevine. Naime, u slučaju Daorsona, ali i ovih građevina kao što je Zidana gomila, Zvonigrad, Martinovića gomila i sličnih megalitskih gradinskih lokacija diljem Hercegovine i Dalmacije, kao i Crne Gore, kameni blokovi u megalitskim zidovima već su dosada dobrano načeti tj.oštećeni uslijed antropogenog faktora u kombinaciji s agresivnim vremenskim agensima. To je tako dovelo do toga da se danas svakim novim uspinjanjem brojnih posjetitelja na npr. dijelove zidina čuvenog Daorsona, dodatno pravi pritisak odozgo na već ranije načete i oštećene kamene blokove što neupitno dovodi do sumarnog stresnog faktora mase ugrađenih blokova koji u nekim trenutcima razbijanja kohezije stijenske mase će totalno pući ili se rasuti. To već nažalost vidimo na pojedinim blokovima Daorsona koji su se tako reći totalno smrvili a koji svakim pritiscima odozgo kao i vremenskim utjecajem će bivati sve lošiji i degradiraniji, prema čemu pretjerano posjećivanje Daorsona (uz nepotrebno penjanje hodanje skakanje po vrhu zidova) rezultira doprinosom ukupnoj devastaciji ovog jedinstvenog regionalnog prapovijesnog monumenta. Ovakve lokalitete bi trebalo zaštiti na način da se posjetitelji uopće ili nipošto ne penju na zidove, već da bočno tj. s neposredne blizine uokolo sa svih strana mogu vidjeti i obilaziti zidovi, čak ih i dodirivati, ali ne peti se na njih. S druge strane za Daorson je nužna konzervacija u vidu masivne plastične prozirne natkrivene konstrukcije ili nadstrešnice, kao što je to btw urađeno diljem Mediterana i Europe na sličnim megalitskim lokacijama, kao npr.na megalitskim hramovima Malte, megalitskim tumulima i grobnicama i dolmenima u zapadnoj i sjeverozapadnoj Europi te drugdje. Ono što je za Zidanu gomilu dobar potencijal jest to što se može bar kroz par fotki njenih upečatljivih zidova uključiti u pojedine projekte koji se tiču valorizacije ovakve (pra)povijesne baštine, ako ništa na edukativnim ili infotablama, uz biciklističke, pješačke i slične outdoor staze. Najbolji i to čak po pitanju prapovijesnog izgleda monumentalnosti gradnje, primjer kako bi se mogla valorizirati Zidana gomila iznad rijeka Trebižat i Studenčica, možemo naći na primjeru vrlo slične megalitske gradine Purkin kuk na otoku Hvaru, koji je ipak za razliku od hercegovačke Zidane gomile, ne samo stotinu puta poznatiji i promoviraniji megalitski ilirski lokalitet, već je u recentnije doba valoriziran na način uvrštavanja u glavnu odredišnu točku već uspješno realiziranog projekta edukativne pješačko-planinarske i biciklističke staze, što je financirano sredstvima EU-a : https://slobodnadalmacija.hr/.../projekt-na-hvaru-300-000.... Slično bi se naravno moglo napraviti ne samo za Zidanu gomilu, već i za Daorson, Zvonigrad, Glavicu kod Vira, megalitske gradine kod Stoca, Neuma, Teutin ilirski grad iznad Borka i slično.

Zidanu gomilu sam simbolički ovdje prozvao ‘Ljubuški Daorson’ zato što uistinu kad se približavate od sjevernih strana ovom monumentu dobivate jedan nevjerojatan vizualni feeling ili uzbuđujući dojam gotovo jednolik kao da se približavate čuvenom Daorsonu, s nazirućem upečatljivim vidljivim fino ozidanim i visokim megalitskim zidom. A simboličkom nazivu ide u prilog i koncentracija slične grčko-italske keramike koja je prisutna u neposrednoj blizini Zidane gomile posebice oko Runjave gomile, a kakva je prisutna identična u čuvenog Daorsona. Da li se ovdje radi o megalitskom hramu tj.svetištu ?, kao što je to među prvima znanstveno opisao i predstavio u stručnoj literaturi, poznati zapadnohercegovački istraživač P.Oreč (poznat kao pronalazač čuvene Posuške kulture brončanog doba), ili pak o samo jednoj 'običnoj' utvrdi kao što to neki autori poput Škegre i Dodiga navode teško je sto posto reći, no osobno sam, prvenstveno temeljem bogatog terenskog iskustva i analognih otkrića na terenu, skloniji varijanti hrama iz nekoliko razloga. Tvrdnje Škegre i Dodiga kako na Zidanoj gomili ne postoji keramike nisu posve točne jer keramike po svemu sudeći ima, samo što nije na prvi pogled vidljiva kao što je recimo na površini Runjave gomile. Drugo a i ujedno najbitnije, jest unikatna i bez ikakve sumnje monumentalna jedinstvena megalitska arhitektura s tlorisom izduženog pravokutnika djelomične stepenaste gradnje od juga te izvorno izgrađenim dromosom - stepeništem od juga na potpuno vještački zaravnjeni vrh građevine. Ovakva nepobitna arhitekturalna jedinstvenost, prema čemu uokolo na široko nema analognih ilirskih građevina ili gomila - ukazuje ponajviše na jako veliki motiv tj.poticaj i svrhu zbog koje su lokalni Iliri odlučili uložiti ovoliko truda da čitav jedan vršak brda totalno iscjepaju i svaki kamen obrade i pomno slože u jednu planski napravljenu pravokutnu građevinu. Taj poticaj ili motiv jednostavno prostologički se ogleda u smislu te svrhi da se izgradi ritualni objekat ili svetište, budući da se ovakva i slična energija i trud te rezultirajuća arhitektura gradnje, širom Mediterana upravo ulagala u izgradnji ritualnih mjesta ili hramova. Sve u svemu, riječ je o jedinstvenoj megalitskoj Ilirskoj građevini ne samo ovog dijela regije već čitave BiH, kojeg treba promovirati i očuvati. (prenešeno s fb stranice)

FOTOGALERIJA

'Ljubuški Daorson'

Kultni vrh Matokit - Vrgorac Hrvatska

Kiklopski zidovi ilirskog megalitskog hrama - gradine Zidana gomila (Cyclopean walls of Illyrian temple - hillfort Zidana gomila )

Križevac - Međugorje, gdje se što je vrlo zanimljivo također nalaze dvije moćne ilirske gradine građene megalitskim blokovima u dijelovima. Jedna koja se ovdje vidi je neposredno nad velikim posvećenim Križem s perifernim istočnim bedemom 100 injak metara istočno od glavne izdužene ritualne gomile, dok se druga koja se ovdje ne vidi nalazi zapadnije na jednom omanjem vršku podno padine. Današnja izrazita i vrlo pozitivna posjećenost tisuća hodočasnika koji često i bosi od sjevera od Međugorja, uspinju se napornim ali prekrasnim krševitim puteljkom do samog vrha koji se vidi ovdje na slici, jasno i nedvojbeno govori o kontinuitetu štovanja Svetih vrhova, tj. Svetih gora, i kontinuitetu hodočašćenja na takva drevna svetišta na vrhovima brda a nekad i planina. Hodočašćenje na Križevac pogotovo tijekom toplog ljetnog perioda je uistinu poseban i jednistven doživljaj kojeg preporučujem svima. Dolazak na sami vrh, pored unutarnje dimenzije biva obogačen nevjerojatnim pogledom s vrha na sve strane svijeta, gdje u vidno polje s juga upada premoćna ilirska gradina s dva prstenasta bedema smještena kojih par stotinjak metara južnije. I kad dođete na vrh, osim rečene duhovne dimenzije, znači ovdje možete vidjeti tri moćne Ilirske gradine, na licu mjesta ovu na vrhu periferni zid istočno te dvije s južne i sa zapadne strane. Sve u svemu, radi se o istinskoj Svetoj Gori, čiji se štovanje započeto još od ilirskog doba i dan danas odvija u ogromnoj mjeri.

Južna strana hramskog objekta, gdje je na svu sreću još uvijek ostao očuvan vidljivi monumentalni zid s najmasivnijim blokovima pri bazi

Pogledajte kolosalnost najdonjeg bloka koji ispod sredine ove zidne sekcije se nazire s vrhom dok veći dio leži unutar zarušene mase

Zamijećujete li tanji ali golemi izduženi blok koji veže dvije strane ovog hrama, malo ispod središnjeg dijela ? građevina je ova vrhunsko majstorsko dijelo prapovijesnih žitelja Ilira s ovog područja

Ako malo bolje i duže promotrite ove blokove, unatoč njihovoj velikoj trošnosti i ispucalosti, zamijetit ćete da su u biti savršeno poligonalno uklapani i oblikovani u rubovima, pogledajte najdonji segment ispod ovog donjeg malo zaobljenijeg bloka, zamjećujete li koljenasti spoj i uklop dva bloka ? jednostavno građevina je mnogo više i majstorskije zdanje nego to na prvi pogled djeluje