četvrtak, 4. veljače 2021.

ILIRSKA MEGALITSKA GRADINA - MATIJEVIĆA GRADINA KOD ŠIROKOG BRIJEGA - Illyrian megalithic hillfort Matijevica gradina near Široki Brijeg

MATIJEVIĆA GRADINA U MOKROM (Široki Brijeg) - čudesna megalitska (daorska) gradina s poligonalnim megalitskim zidinama!

Matijevica hillfort in village Mokro (Siroki Brijeg) - amazing megalithic (Daorsi) hillfort with polygonal megalithic walls;


Poštovani ljubitelji svekolike Ilirske baštine, kroz ovih 'nekoliko' slikica ispod ponovno se vraćam jednom danas gotovo zaboravljenom prapovijesnom monumentu i ustvari ponovno podsjećam sve one istinske zaljubljenike ilirskih megalitskih lokaliteta - na činjenicu kakav megalitski predrimski spomenik se krije ovdje, a koji ima monumentalne kiklopske zidine od jako lijepo obrađenih poligonalnih blokova, po čemu spada bez ikakve sumnje u sami vrh ovakvih prapovijesnih sajtova i top 10 megalitskih ilirskih lokaliteta na ovim područjima. Lokalitet sam još davnih dana prezentirao na blogu no odtada do danas mogu slobodno reći ovaj megalitski biser totalno je zapostavljen i zaboravljen. Ono što je najbitnije i što ovaj lokalitet pored same činjenice prisustva čudo megalitskih zidova, diže u vrijednosti i značaju jest to da gotovo sigurno, i prema određenim prijašnjim pronalascima, kao i prema vidljivom na terenu, izvorna gradnja monumentalnih objekata na ovom lokalitetu ide minimalno u kasnu broncu, s kontinuitetom sve do rimskog pa i srednjovjekovnog vremena. Dakle na ovoj po svemu sudeći jedinstvenoj zapadnohercegovačkoj gradini imamo na brojnim mjestima izvirujuće i ukopane megalitske građevine te zidove u kojima se kristalno jasno zamijećuju izvanredno isklesani megalitski kameni blokovi, a što je sve podignuto još u brončanom dobu ili pak najranijem željeznom dobu. Kako s gotovo 95postotnom vjerojatnošću to zaključujemo ? Pa prvo po direktno in-situ na terenu vidljivoj stavki da su očiti ilirski kasno-željeznodobni zidovi ustvari sekundarno građeni zidovi jer se u njima kristalno vide izvorni najbolje obrađeni pravokutni i poligonalni blokovi koji vidljivo i očito nisu postavljeni u izvornu poziciju već su totalno izvrnuti i nagnuti u neodgovarajući položaj prema priležnim isklesanim stranicama u zidu. Odnosno drugim riječima rečeno - ovi željeznodobni megalitski zidovi napravljeni su od njima prethodnih ranijih izvornijih i brončanodobnih megalitskih konstrukcija od kojih su razrušeni blokovi ponovno ili sekundarno iskorišteni da bi se nadogradili u novije te željeznodobne zidove na pozicijama izvornih ranijih zidova. Tako na određenim dijelovima gradinske podakropole pogotovo sa sjevernih i zapadnih strana te podno vršnog tumula nailazimo na sekcije megalitskih zidova u kojima je u određenim dužinskim dijelovima očita ta sekundarna reizgradnja bedema sa neodgovarajuće okrenutim fino isklesanim blokovima, dok su drugi dužinski dijelovi, vjerojatno oni koji su bili izvorno od najbolje spojenih i stabilnih velikih klesanih poligonalnih blokova, ostali izvirivati iz zemlje u tom svom izvornom arhitekturalnom stilu. Isto tako velika zanimljivost i u određenom smislu velika ustvari enigma ili misterioznost ove gradine ogleda se u tome da ona predstavlja pored čuvenog Daorsona, Zvonigrada te Martinovića gomile - jedinstvenu ilirsku gradinu u BiH s jako dobro obrađenim megalitskim i to megalitskim poligonalnim blokovima. Na pojedinim od ovih razotkrivenih fino obrađenih megalitskih blokova autor teksta je razotkrio i još jednu impresivnu i indikativnu činjenicu a to je da su oni obrađeni u specifičnom uvjetno rečeno helenističkom arhitekturalnom stilu s jako lijepo izvedenim tj.s isklesanim tzv.lezbijskim spojnicama. Ovaj uvid u izvornu arhitekturu zaista je vrijedan jer prema svim mojim uvidima malo gdje sem par gradina u Crnoj Gori (Medun, Oblun) nigdje na prostoru niti Hrvatske tj.Dalmacije kao ni BiH tj.Hercegovine, nije niti kod jedne prapovijesne tj.ilirske gradine pronađen fino izveden poligonalni arhitekturalni stil megalitske gradnje s izvedenim i isklesanim lezbijskim spojnicama to tipičnim poligonalnim klesanjem blokova. Stoga s obzirom na ovu vrijednu, kao i na druge prateće činjenice i stavke, postavlja se opravdano pitanje tko je ovdje 'prvi' još krajem bronce u mikensko te neposredno postmikensko doba krenuo s gradnjom i podizanjem ovako monumentalnih poligonalnih zidova te ostalih megalitskih građevina ? Da li su to možda bili svojevrsni PraDaorsi, teško je reći, no itekako, po meni, postoji realna mogućnost za takvo nešto. A da su kasnije i to prilično dosta kasnije od 3 pa do 1.st.pr.Kr., ovu gradinu osvojili bili i time i dogradili Delmati, pokazuje nam jedno vrijedno prijašnje slučajno otkriće upravo u podnožju same gradine na izvornim stambenim ilirskim terasama, gdje je jedan lokalni žitelj slučajno razotkrio čitavu ostavu delmatskog ofanzivnog oružja te drugog metalnog oruđa i alata, što je kasnije od strane hrv.povijesničara A.Škegre bilo opisano i u jednom znanstv.radu. No to samo dokazuje dugi kontinuitet čitave ove gradine pri čemu je ono najizvornije u pogledu gradnje bilo podignuto već u bronci, a to su brojni kiklopski i megalitski bedemi uz koje su isto tako nađeni i drugi vrijedni i za to izvorno brončanodobno vrijeme jako indikativni pronalasci. Nadalje, od iznimne važnosti je dakle spomenuti ovaj fakt - da su na ovoj gradini i to baš neposredno uz ove megalitske bedeme uz nalaze brojne izvorne brončanodobne keramike pronađeni i vrijedni metalni tj.brončani artefakti kalupi za ingote i još sličnih predmeta što je sve od struke još tada određeno u vrijeme kasne bronce tj.u simboličko-analogijskom smislu - u mikensko razdoblje ili trojansko doba po nekima. Nakon detaljnih i stvarno minucioznih obilazaka čitavog ovog areala i okolice gradine unazad 6 zadnjih godina, došao sam do uvida pa i zaključka da se ovdje kriju nevjerojatni izvorno brončanodobni megalitski monumenti i građevine pri čemu najvrijedniju stavku predstavlja uvid da je ustvari danas dijelom devastirana vršna kolosalna obredna gomila, samo doslovno mali vrh sante leda u simboličkom smislu rečeno - tj.drugim riječima kazano - čitav vrh ovog krškog i u dijelu šumovitog brijega je u potpunosti od ljudske (ilirske) ruke preoblikovan, iscjepan, izrezan, modificiran, pregrađen, dozidan, i ustvari pretvoren u jedan oblik svojevrsnog terasastog kamenog svetišta, koji je vjerojatno u izvorno mikensko doba imao i fino izgrađene i isklesane stepenice tj.kameni pristupni dromos do samog vrha drevnog hrama. A da je uistinu ovdje riječ o jednom pravom svetom vrhu, svetoj gori odnosno jednom svetištu - jasno nam pokazuje i sama činjenica recentnog ili aktualnog iskorištavanja ovog ilirskog obrednog vrha od strane domaćeg katoličkog stanovništva gdje se svake godine pred blagdan Uskrsa čitavom padinom odvija velika pobožnost puta križa tj.uspona do na sami vrh na kojem onda kroz sudjelovanje velikog mnoštva ljudi točno na vršnom dijelu bude izveden religiozni obred Velikog Petka. Dakle u prevedenom smislu - imamo očiti nastavak i kontinuitet obrednog štovanja jednog te istog vrha jednog te istog brda jedne te iste kamene obredne ilirske gomile - već duže od 3000 godina! I masa je ovakvih sličnih te identičnih slučajeva gdje se među kršćanskim stanovnicima čitavog šireg prostora od Istre, preko Dalmacije, Hercegovine, Crne Gore i čak Albanije, na izvornim ilirskim obrednim vrhovima i obrednim gomilama ili gradinama još uvijek izvode određeni religiozni obredi na točno određene dana i datume u godini. To je čak i dokaz da ovakva određena ilirska obredna mjesta tj.vrhovi brda i gradina na kojima postoje očiti ostaci drevnih ilirskih megalitskih konstrukcija osim kao obredna ili drevna sveta mjesta imaju tj.imali su ulogu kao svojevrsni arheoopservatoriji ili pak drevne zvjezdarnice kao što je npr.slučaj s već dobropoznatim Glimčom kod Neuma te gradinom Malič kod Gruda. Što se tiče same ove čudesne megalitske gradine u Mokrom, kroz druge obilaske razotkrio sam da je čitavo brdo po svim svojim padinama i to od samog vrha pa sve do najnižih dijelova u podnožju totalno preoblikovano modificirano i pretvoreno u zaravnjene i u dijelovima s kiklopskim zidovima podzidane terase na kojima su najvjerojatnije stajale izvorne brončanodobne kameno-drvene kuće, te kasnije u željeznom dobu i dograđene Ilirske te ilirsko-rimske nastambe i objekti. No, da stvar bude još zanimljivija kroz naknadne autorove višestruke obilaske čitavog okolnog područja okolo gradine razotkrivena je činjenica da neposredna, a prostrana i gusta, dubova (hrastova) šuma te brdski šumoviti pojas jugozapadno od same gradine prema selu Čerigaj, sadrži pravo mnoštvo danas totalno zaboravljenih i nikad nigdje opisivanih ili barem navedenih - megalitskih ilirskih konstrukcija, pravih poligonalnih megalitskih zidova te mnoštvo jasno vidljivo fino obrađenih kamenih blokova. To sve u konačnici dokazuje da je ovaj čitav pojas ne samo uži gradinski prostor akropole i podakropole već mnogo širi pojas zapadnije od gradine - ustvari ništa drugo nego ostatak jednog danas totalno zaboravljenog i izgubljenog ilirskog protourbanog naselja odnosno drevnog grada starog najmanje 2500 godina. Osim svih ovih priloženih slikica snimio sam nevelik a zanimljiv video materijal s ove monumentalne ilirske gradine što ću nadam se uskoro objaviti na youtube kanalu megalita-Hercegovine, te ću prenijeti url videa i ovdje, pa svakako nastavite pratiti portal megalita Hercegovine i ovu fb.stranicu. Veliki pozdrav!


FOTOGALERIJA


Pogled na Matijevića gradinu od istoka (Ilirska megalitska gradina - Illyrian megalithic hillfort - Matijevica gradina)



Dio moćnih ekstra isklesanih poligonalnih zidova, danas ukopanih sa zap.strane vrha gradine (Cyclopean polygonal walls at Matijevica Illyrian hillfort near Siroki Brijeg) 

Pogled na očito sekundarno izgrađeni megalitski kiklopski zid sa zapadne strane vršne obredne gomile - pogledajte samo ovaj donji blok od sredine malo desno - znači čisto i kristalno vidljivi pravokutno jako lijepo isklesani blok no pogledajte kako je baš totalno neodgovarajuće ili 'ukrivo' postavljen u zid kao i još dosta ostalih sličnih obrađenih blokova što jasno i nedvosmisleno ukazuje da je ovaj željeznodobni zid načinjen sekundarnom upotrebom ranije već obrađenih i izvornih megalitskih blokova iz izvornih zidova koji su stajali ovdje prije podizanja ovog i sličnih ovakvih zidova


Ovdje izgleda da je ovaj desniji dio zida izvorniji i vjerojatno iz kasne bronce ili ranog željeza dok je ovaj krajnji lijevi dio zida sekundarno dograđivan, odnosno poremećen je izvorni zid povađeni izvorni blokovi i onda kasnije totalno drukčije složeni u zidove

Kristalno očita sekundarna ili naknadna reizgradnja megalitskog zida - samo dobro promotrite ove donje -ukrivo- postavljene fino isklesane pravokutne blokove











Posvuda u užoj okolici i neposrednom arealu gradinske akropole prisutni su očiti naknadni (moguće čak i kasnoželjeznodobni ili rimskodobni) masivni suhozidi sa kristalno očitom sekundarnom upotrebom izvornih velikih i dobro obrađenih megalitskih blokova, kakvi su npr.ovdje u ovom zidu u baznim redovima













Obratite pozornost na jako lijepo izvedeni linijski i to vijugavo linijski spoj između dva nepravilna kamena bloka u donjem desnom dijelu zida



Pogled na kolosalni i dobro u 3 strane obrađeni megalitski kameni blok težak oko 10ak i više tona koji je postavljen ljudskom rukom na ovu poziciju, a ispod njega je još jedan nešto manji no ponovno ogroman kameni blok - iduće slike




































Nema komentara:

Objavi komentar