UNESCO zaštićene OBZIDANE OAZE U ARABIJI, kao pandan našim OBZIDANIM KRŠKIM VRTAČAMA - IZ PERIODA PRAPOVIJESTI I BRONČANOG DOBA

ANCIENT PREHISTORIC UNESCO -WALLED OASIS IN ARABIA vs. ANCIENT ILLYRIAN WALLED KARSTIC DOLINES AND HILLS IN DINARIC LANDS ON EASTERN ADRIATIC COAST (Present day Croatia,Dalmatia, Herzegovina, Monte Negro) ;

Cjenjeni čitatelji pročitajte i malo pozornije pogledajte sve opisane karakteristike ovih nevjerojatnih unesco zaštićenih drevnih i megalitskih lokaliteta na području današnje Arabije.

https://whc.unesco.org/en/tentativelists/6575/

Ono što želim naglasiti kroz ovaj slučajno pronađeni jako zanimljivi link, jest nešto što mi je postalo u startu već rapidno usporedivo. Usporedivo i komparabilno ni više ni manje već upravo s nebrojenim našim krškim prapovijesnim kompleksima izgrađenima od strane autohtonih Ilira. I upravo se ta najočitija usporedba i sličnost, pa u pojedinim segmentima i gotovo totalna podudarnost u smislu te kontekstu samih arhitekturno-rasterskih karakteristika kao i tipove izgrađenih monumentalnih kamenih građevina, odnosi na nebrojene naše ilirske prapovijesne komplekse, ustvari određene ili svojevrsne prave urbanizirane prapovijesne zone sačinjene od sustava obzidanih većih ili manjih vrtača, zatim udolina, draga ili klanaca te hrbata i uzvišenja na platoima, pa i planinskim područjima našeg krša Dinarida, gdje su autohtoni Iliri podigli bili svoje brojne upadljive monumentalne gomile, kao i još upadljivije te monumentalnije gradine. I ono što je najzanimljivije pri toj činjenici, jest to da sam kroz svoja nebrojena terenska obilaženja, i svojevrsne mnogobrojne planinsko-brdske treking i škraping, pa i alpinističke, fizičke avanture probijanja te uspona ili pješačenja, po ovim našim terenima, ne samo Hercegovine, već i susjedne južne Dalmacije, pronašao i razotkrio jednu nevjerojatnu ili čudesnu činjenicu koja nam govori to da su ovi domaći Iliri osim što su razumljivo i neporecivo izgradili serije mnogobrojnih spomenutih gomila te gradina, ustvari podigli bili, minimalno od željeznog doba, a po svemu sudeći već i po početku brončanog doba, serije suhozidnih monumentalnih obzida uokolo svake one bitnije krške veće ili manje vrtače, udoline, drage ili klanca, gdje su što je također jako razumljivo, ali i posve logično, imali izrazitu i nužnu iskoristivost kroz napasanje svoje stoke krupnog ili sitnog zuba, djelomično i kroz poljoprivredu i sadnju žitarica, ali isto tako i kroz podizanja naseobinskih objekata i mikro-područja ili podloga gdje su podizali svoje prapovijesne kuće, koje su mogle biti i kružno-ovalnog, kao i pravokutnog, tlocrta, ovisno o samom vremenu izgradnje, kao i činjenici, da su takve prapovijesne kuće mogle biti u kombinaciji kamenog megalitskog suhozidnog sokla, odnosno temeljnog horizonta u arhitekturi, dok je gornji dio bio od drvene ili biljne materije. Kao isto tako što su takve prapovijesne kuće mogle biti u potpunosti od kamena te suhozidnih konstrukcija, kao što su one na primjeru lokaliteta s južnih padinskih strana brda Crnice sjevernije od današnje Čapljine gdje sam prije nešto malo manje od godine dana razotkrio serije urbaniziranih prapovijesnih kompleksa jedinstvenih na širem području, koji sakrivaju ne na desetke, već na stotine i stotine takvih, upravo u kompletnoj arhitekturi suhozidnih, kamenih prapovijesnih niskih do gotovo potpuno ukopanih kuća, koje su imale i pravokutan, ali i kružno-ovalan tlocrt.

Ima tu još mnoštvo toga i mnoštvo razotkrivenih čudesnih segmenata i činjenica te monumentalnih prapovijesnih lokaliteta, kao i kompleksa, pa je stoga ovaj nam link o opisu unesco zaštićenih lokaliteta u Arabiji, jedan izvanredan ogledan primjer kako se to sve može i opisati, pa i valorizirati, ukoliko bi smo to istinski htjeli i imali volje to tako uraditi i s ovom silnom našom monumentalnom baštinom drevnih i čuvenih Ilira. I te usporedbe i analogije osim ovih činjenica te potencijala ogledaju se i u tome da vidimo da ćemo posve razumjeti pa i pred našim očima ili u mislima vizualizirati o čemu se radi, kad bi smo samo zamijenili ove nazive u ovom unesco-vom linku za obzidane oaze u Arabiji na način zamijene - oaze --> krške vrtače, northern Arabia --> Dinaridi (Dalmacija i Hercegovina), nazivi ovih lokaliteta u Arabiji --> nazivi naših prapovijesnih lokaliteta u Hercegovini i Dalmaciji, The domestication of the camel --> domestication of cow ili sheep, itd.

Ono što se na koncu može ovdje naglasiti jest činjenica da i na ovim našim područjima, krša Dinarida, postoje pravi urbanizirani prapovijesni areali te mega prostorne zone s urbanizacijom načinjenom još od strane i vremena Ilira, minimalno kroz željezno, a na određenim područjima, i još od ranog brončanog doba te perioda Posuške kulture, gdje su se bile obzidale ne samo sve bitnije te upadljivije vrtače, koje su i pored toga okružene sa serijama gomila te ilirskih gradina, već su i vrtače međusobno bile povezane drevnim putevima, pa ponekad čak i cestama, poprečne drage i kanjoni bili su mjestimično podzidavani monumentalnim zidinama kako bi se producirali iskoristivi zaravnjeni platoi sa zemljom na kojoj je ili rasla bogata trava za ispašu stoke, ili pak stvorila pogodna površina za zemljoradnju, pa i ponekad za gradnju prapovijesnih kuća. Isto tako takve drage i kanjoni znali su biti u bočnim te padinskim dijelovima sa strana obzidani monumentalnim suhozidnim konstrukcijama koji su očito djelo istih onih autohtonih Ilira koji su bili ujedno i podigli neposredno prisutne gradine kao i gomile. Sve su to jedni zanimljivi, te izrazito brojni, pa i jedinstveni, djelići slagalice koju možemo prozvati megalitska kultura pa i civilizacija Ilira na ovim našim prostorima krša Dinaride, Hercegovine te Dalmacije. Koliko ćemo u tim nastojanjima i potencijalima otići u pozitivnom smislu to će vrijeme pokazati.

Pozdrav.

( Na primjeru slike iznad, prikazujem jednu od takvih brojnih naših krških vrtača, ne toliko veliku, no impozantnu te atraktivnu upravo po tome što je očito obzidana te iskorištena ili pak iskorištavana još od vremena prapovijesti i Ilira, budući da je vidljivo obrubljena na nekoliko rubnih točaka upadljivim te karakterističnim prapovijesnim ilirskim gomilama, uz koje su vidljivo jako lijepo ukomponirani prateći suhozidni zidovi, što je pokazatelj toga da je čitava ova vrtača planski iskorištena te graditeljski modificirana, odnosno obzidana, upravo kao prikazani pandan obzidanih oaza u Arabiji, kroz prapovijesni period, minimalno od željeznog, a po svemu sudeći i još od brončanog doba. Lokalitet ove vrtače nalazi se na području sela Pologa i Mostarskog blata)