NEVJEROJATNI MEGALITSKI POLIGONALNI ZIDOVI (RAZOTKRIVENI) U KRUČEVIĆIMA U BROTNJU PONAD RIJEKOM NERETVOM - SENZACIONALNO ČUDO ILIRSKE MONUMENTALNE GRADNJE

RARITETNI I FANTASTIČNI PRIMJERCI MEGALITSKOG POLIGONALNOG SUHO-ZIDANJA PRONAĐENI NA KRAJNJEM RAJSKOM JUGOISTOKU BROTNJA - UZ RIJEKU NERETVU; 

NOVOOTKRIVENA (a ranije otkrivena) SENZACIJA U BROTNJU U KRUČEVIĆIMA - NEVJEROJATNI MEGALITSKI POLIGONALNI ZIDOVI S FRAGMENTIMA RANO-ANTIČKE KERAMIKE (grčko-italske amfore, i slično) - jedni od najljepših te najatraktivnijih primjera megalitskih, kiklopskih te poligonalnih zidova na širem prostoru (uključujući i Hrvatsku, Crnu Goru, BiH);

Jedno nevjerojatno čudo mi se dogodilo evo prije kojih satak vremena. Naime, identično kao što se često u posljednje vrijeme događa u nekim poznatijim te većim Muzejima u svijetu, kada pretražujući neke davno ili ranije sakupljene predmete i slične pronalaske, u ponovnom smislu i kontekstu, razotkriju nešto što su tada još ranije prikupili, ali što su u međuvremenu totalno zaboravili, smetnuli te ostavili u prašnjavim zapećcima i podrumima tih muzeja, e tako se identično i meni dogodilo, danas kada sam pretraživao prije više godina napravljene bogate fotogalerije i foto-obilaske čitave Hercegovine te djela Dalmacije, pri čemu sam za divno čudo i to totalno neočekivano nabasao na jedan, posve zaboravljeni folder na svom jednom disku između brojnih, unutar kojih su stajale zaista senzacionalne fotografije, ustvari jedan senzacionalan, vrhunski atraktivan monument drevne kamene gradnje, bolje rečeno serije monumenata, koje sam fotografirao bio prije skoro pet godina na prostoru krajnjeg jugoistočnog, i ustvari jednog od najljepših predjela Brotnja, odnosno općine Čitluk u donjoj Hercegovini.

O čemu se radi ?

Radi se o nekoliko sekcija terasastih zaista fenomenalnih te vrhunski atraktivnih kiklopskih zidova, ustvari nečega što se identično pronalazi, ili bolje rečeno što je svima vama najviše vizualno poznato s primjera i lokaliteta diljem Italije te današnje Grčke i Albanije, a riječ je o megalitskim poligonalnim bedemima koji po svemu sudeći potječu iz rano-antičkog perioda. Zbog čega mi je ovo vrhunsko otkriće ostalo totalno po strani i zaboravljeno ? Pa zbog toga što sam upravo u to ranije vrijeme kada sam uspio i fotografirati te razotkriti ovaj čudesni kiklopski poligonalni zid, bio stotinu puta više fokusiran na proučavanje i razotkrivanje paleolitskih musterijenskih, odnosno svima poznatih neandertalskih, kamenih alatki te oruđa, koje sam upravo tada razotkrio na identičnom ovom području u ogromnom broju u obliku doslovno kamenog šuta, i ''običnog'' nanesenog šljunka, ''aluvija'' i svega toga kamenog ''otpada'' koji se prostire diljem bočne aluvijalno-deluvijalne zaravni te niskih padina od Kručevića pa sve do Šurmanaca. I tako eto taj davno napravljeni opus ovih vrijednih fotografija ostao je posve u prašnjavoj ''ladici'' unutar mojih ranijih arhiva, sve do danas kada sam malo bolje ponovno pogledao to što sam to sve tada pronašao bio.

Ovako, da se konačno osvrnem malo i fokusiranije na predmetno čudo megalitske i poligonalne gradnje ovdje na krajnjem jugoistoku Brotnja uz rijeku Neretvu. Radi se o terasastim zidinama koje su vidljivo izgrađene u svrhu terasiranja nešto povišenijih dijelova riječnih padina koje se spajaju na ovom dijelu doline rijeke Neretve direktno sa strmijim padinama jednog koljenastog vertikalnog stjenovitog vapnenačkog uzvišenja s ove neposredne desne strane Neretve, a po kojem se, i na kojem se, krije ogroman broj karakterističnih ilirskih prapovijesnih građevina te suhozidnih konstrukcija u vidu gomila, pa i gradina, kao i drugih okolnih ilirskih suhozidanih terasastih struktura. Po svemu sudeći ovdje je riječ o jednom danas totalno zaraslom u gustu mediteransku i to totalno neprohodnu bodljikavu vegetaciju, makiju te garig, a dijelom i u pravu vazdazelenu šumu hrasta crnike ili česvine, antičkom terasastom naselju, smještenom na jednoj idealnoj mikro-klimatskoj te geografsko-strateškoj poziciju u prostoru. Danas je čitav ovaj prostor s te padine bočno od Neretve totalno zarastao i u tolikoj mjeri je prekriven gustom vegetacijom da sam se dobrano namučio, da bi uopće dospio fizički do ispred samih ovih sekcija koje gledate dolje u fotogaleriji. Osim svega toga, i svih raznoraznih još i starijih brončanodobnih kamenih ilirskih ostataka, po platou i dijelom čak i po ovim padinama tu se može pronaći i kružnih, po svemu sudeći, jako starih, neolitsko-eneolitskih po mojoj procjeni i bogatom terenskom iskustvu, kružnih, nerijetko i megalitskih, kamenih poluukopanih do posve ukopanih (zemunice), struktura i objekata, pri čemu bi se moglo raditi i o prapovijesnim nastambama (ukoliko se jasno vide monumentalna vrata s dva okomito usađena monumentalnija i megalitska kamena bloka u funkciji dovratnika ortostata tih vrata, te ukoliko su promjeri tih kružnih kamenih poluukopanih konstrukcija dovoljno veliki za jednu karakterističnu prapovijesnu nastambu, odnosno kuću), ali moglo bi se raditi ovdje i o kakvim verzijama neolitičko-eneolitičkih kružnih grobnica, budući da su se slične kamene i megalitske grobnice od čak identičnog vapnenačkog tipa stijena podizale bile još u neolitiku te nešto kasnijem prapovijesnom vremenu na području današnje južne Francuske. No, vratimo se mi samom nevjerojatnom poligonalnom kamenom kiklopskom bedemu.

Ono što je od velike , prvenstveno kronološke, indikacije vezano za ovaj monumentalni kameni zid, jesu pa podosta i neočekivani pronalasci komada tipične rano-antičke svjetlo žute keramike, pri čemu se ovdje radi o komadima ili fragmentima tzv. grčko-italskih amfora za vino, najvjerojatnije komada tzv. Lambogia II ili kakvih sličnih oblika vinskih amfora, koje sam zamijetio, ustvari pronašao, direktno na gornjim sekcijama ovog monumentalnog kiklopskog zida. Ovo nas sve upućuje na to, a što je i u skladu sa samom karakterističnom finijom poligonalnom arhitekturom suhozidnog slaganja te načina obrade i međusobnog uklapanja, kamenih blokova, da je ovdje riječ po svemu sudeći o jednom antičkom megalitskom bedemu starom otprilike oko 2000, a moguće i još više, godina. Možda je i koje stoljeće poslije Krista, no ova karakteristična rano-antička keramika koja se može zamijetiti i pronaći direktno na ovim zidinama, uz samu prepoznatljivu poligonalnu suhozidnu arhitekturu, osim što upućuje na period rane antike i mogućeg čak i kasnijeg željeznog doba ili onoga što se često naziva periodom helenizma, upućuje i na to da su po svemu sudeći ovaj zid podigli čuveni Iliri Daorsi. Zaista fascinira, barem mene evo, iako sam se nagledao donekle sličnih kiklopskih te drevnih zidina po Hercegovini i Dalmaciji, što na ovom primjerku ove čudesne zidine možemo zamijetiti izuzetno vješto, pa i ponegdje savršeno, obrađene te međusobno uklopljene, gorostasne kamene vapnenačke blokove, koji su prema mojim procjenama u pojedinim slučajevima teški i preko 3, 4, možda i više, tona. I po svemu sudeći, ovo nisu jedini ovakvi ekstra monumentalni primjerci prastarih poligonalnih megalitskih suhozidnih bedema ili zidina, kakve možemo pronaći na ovom prostoru, odnosno na području uglavnom donjeg dijela toka Neretve i bočnih te perifernih izuzetno bitnih lokalnim Ilirima, krško-brdskih, ali i riječno-udolinskih (Bregava, Trebižat, Hutovo blato, Mostarsko blato, Buna, Bunica,itd.) područja, kako s lijeve, tako i s desne, zapadne, strane rijeke Neretve.

Pa evo stoga za sami kraj, i za još jedan veliki ponos Brotnja i Brotnjaka, i kao jedan novo promovirani monument koji bi bio neki idući poticaj svima onima koji su (ili su postali) zainteresirani za ovakvu, do jučer totalno ignoriranu, zapostavljenu, zaboravljenu, čak i obezvrijeđenu, kamenu baštinu predaka, kako bi i sami krenuli u avanture razotkrivanja te obilaska iste, na svjetlo dana prikazuje se i promovira ovim putem, jedno čudesno, pa i pravo remek djelo pradavne i prastare, ilirske, gradnje od poligonalnih vapnenačkih, te savršeno međusobno uklopljenih kamenih blokova, remek djelo i megalitski poligonalni zid Ilira, kakav, barem prema svim mojim uvidima i spoznajama, možemo pronaći ili vidjeti uglavnom na rjeđim sličnim, a time i vrjednijim, ilirsko-antičkim kamenim lokalitetima na čitavom širem području od sjevera Hrvatske i Dalmacije, preko BiH, čitave Crne Gore do sjevera Albanije.

(Preneseni izvorni tekst objavljen na facebook profilnoj stranici autora ove blog stranice u večernjim satima na datum 10.9.)

FOTOGALERIJA :