JEDINSTVENI VODOPAD U BROTNJU ! - PRAPOVIJESNE ŠPILJE, NALAZIŠTE FOSILA & IZGUBLJENI DREVNI GRAD ILIRA DAORSA - NERETVA

NEVJEROJATAN BROĆANSKI GEOPARK - koji krije NALAZIŠTA EOCENSKIH FOSILA, JEDINSTVENE VODOPADE, TAJNE PRAPOVIJESNE ŠPILJE I POLUŠPILJE, NEPOZNATE KANJONE, RELIKTNU VAZDAZELENU VEGETACIJU, ali i SPEKTAKULARNU ILIRSKU AKROPOLU s ruševinama ILIRSKOG DAORSKOG GRADA I STEPENASTIH PROTOPIRAMIDA - krije se iznad rijeke NERETVE; 

Pogledajte video ovog mističnog i netaknutok predjela Brotnja (snimljen sad poč.3.mj.2023 god.):

https://www.youtube.com/watch?v=v4nH2AVmjh0

Brotnjo, malena mediteranska, te jedna od najljepših regija Bosne i Hercegovine, od davnina se diči jednim svojim plodom prirode – vinovom lozom. Osim vinovom lozom i naširoko čuvenim vinom, Brotnjo i svi Brotnjaci, diče se također bogatstvom i druge prirodne te povijesno-arheološke baštine, koju krije ovaj topli i pitomi predio BiH. Ovom sveukupnom bogatstvu i ustvari jednom novom ponosu Brotnja i Brotnjaka, od sada možemo pridodati jedan nevjerojatno lijepi i u svoj svojoj raskoši tek prepoznati, predio Brotnja, koji je pak široj, pa čak i užoj, javnosti, jedna velika nepoznanica. Riječ je o krajnjem istočnom predjelu Brotnja, smještenom neposredno s desne, tj. zapadne, strane velebne rijeke Neretve, na brdsko-padinskom arealu između Tepčića te Biletić Polja i Žitomislića.

U čudesnoj najnovijoj avanturi obilaska ovog tajnovitog broćanskog predjela, u više navrata, a posebice nedavno nakon izrazito obilatih kišnih oborina, ovdje je razotkriven te detaljno snimljen naprosto fantastičan i bez premca jedinstveni vodopad Brotnja. Ustvari, radi se o ne jednom, već o čitavoj seriji, putem prekrasnih kaskada – međusobno povezanih omanjih vodopada, od kojih jedan od najvećih ima visinu i do (možda i preko) 10-ak metara. U topografsko-hipsometrijskom te geomorfološkom smislu, promatrajući detaljni izgled i raspored preciznih izohipsa, možemo slobodno kazati da, Brotnjo posjeduje jedinstveni vodopad visine oko 80-ak metara, koji je sačinjen od niza međusobno povezanih manjih vodopada te kaskada.

Naravno, da avantura razotkrivanja ovog čudesnog i jedinstvenog broćanskog vodopada bude izrazito velika i uzbudljiva, potrebno je navesti važnu činjenicu koja nam govori da je uspješan 'lov na jedini broćanski vodopad' moguć u jako raritetnim momentima tijekom godine, i to samo onda neposredno nakon izrazitih kišnih oborina.

A da čitava priča oko prirodno-povijesno-arheološkog bogatstva ovog netaknutog predjela Brotnja, tek ustvari započinje sa ovim jedinstvenim vodopadom, pokazuje nam naprosto nevjerojatna rapsodija svih do sada razotkrivenih oblika prirodne (geološko-paleontološke, geomorfološke, geobotaničke) te povijesno-arheološke (ostaci ilirskih protopiramida, prapovijesnih pećina i potkapina, te izgubljenog ilirskog grada) baštine, koju krije prostor općinskog zemljišta (KČ) naziva Žuželj, broja katastarske čestice 310/18, koji predstavlja jedno neprocjenjivo vrijedno prirodno i kulturno-povijesno dobro Općine Čitluk. Već sami naziv ove goleme općinske čestice - Žuželj predstavlja ustvari vrlo indikativan drevni staroslavenski naziv koji jasno upućuje na obredni vrh - tzv. peak sanctuaries, gdje su bili izvođeni obredi posvećeni suncu - solatrijski kult. U pogledu očuvanosti i izvornosti ovog dijela Čitlučke općine, ne treba ni spominjati činjenicu da je ovdje riječ o nesumnjivo najljepšem predjelu Brotnja, ali i predjelu koji s obzirom na činjenicu da se nalazi na državnom tj.općinskom zemljištu, na svu sreću do sada nije pretrpio nikakve uplive veće, zamjetljivije, pa gotovo i nikakve, čovjekove aktivnosti kao što su sječa, gradnje, devastacije, i slično.

Jedinu, i to ogromnu, aktivnost čovjeka, ovdje vidimo u životu naših drevnih i broćanskih predaka Ilira, koji su po svemu sudeći gospodarili ovim čitavim prostorom, u vremenu još od eneolitika ili bakrenog doba (prije više od 4500 god.) pa sve do dolaska rimljana na ove prostore krajem stare ere. U tom kontekstu ovdje se kriju ostaci jednog impozantnog ilirskog grada-gradine na spektakularnoj vapnenačkoj akropoli Orlovac, koji sadrži ruševine kolosalnog stepenastog piramidalnog hrama (tzv.kultna gomila ili limitni tumul). Grad je obuhvatao čitavo brdo, sve do same doline Neretve, gdje su Iliri Daorsi modificirali i podzidali čitav niz terasa po uzoru na nedaleki čuveni ilirski grad Daorson. Da su ovdje bili poznati Daorsi, pokazuju nam mnogobrojni ostaci uvozne (grčko-italske) keramike, kao i domaće ilirske, što nedvojbeno ukazuje na jak trgovački karakter grada.

No, sve ovo, iako impresivno, predstavlja samo minijaturne djeliće cjelokupne kako prirodno-geološke, tako i povijesno-arheološke, baštine koju sadržava ovaj krajnji istočni predio Brotnja, a koje je opisano pomnije u ovom videu. S obzirom na sveukupno bogatstvo i raritetnost pojavnih oblika prirodno-povijesne baštine, kao i s obzirom na očuvanost te intaktnost vegetacijske zajednice, prostor ovog općinskog zemljišta simbolički možemo prozvati 'Geopark' Brotnjo-Neretva. Jedinstveni ne samo broćanski, već i hercegovački, ''Geopark'' Brotnjo-Neretva, krije između svega i, nalazišta čudesnih fosila izumrlih životinja i biljaka, goleme i netaknute polušpilje i špilje, potkapine i abrije, upečatljive stijene, ostatke izvornih ilirskih obrednih zidina i građevina, te napose jednu spektakularnu jedinstvenost – kanjon Topnik, budući ogromni turističko-rekreativni potencijal za planinarenje, avanturizam, te znanstvena istraživanja. Općina Čitluk i svi Brotnjaci, mogu biti ponosni na ovaj unikatan, prekrasan i još uvijek potpuno očuvani prirodno-povijesni predio, kojega bez ikakve sumnje treba što žurnije u prostornom planiranju zasebno tretirati, gospodariti, zaštiti te valorizirati ga kao posebno vrijedno baštinsko područje u Općini, ali i kao pravi izgubljeni raj Brotnja.

SPECIJALNI OPISNI DODATAK)

Ono što se prije svega može reći za ovaj rajski i netaknuti predio Brotnja, u simboličkom smislu prozvan Geoparkom Brotnjo-Neretva, jest činjenica da je on ustvari tek se započeo razotkrivati i spoznavati. U tom kontekstu, autor ovog teksta, je još unazad 19 godina od 2004., za potrebe izrade Diplomskog rada na PMF-u, Sveučilišta u Zagrebu, krenuo s obilascima ovog prostora i dijela Brotnja, pri čemu su već tada ovdje pronađeni neki vrlo zanimljivi primjerci fosila drevnih izumrlih organizama koji su živjeli u okviru nekadašnjeg čuvenog oceana Tethys tijekom perioda eocena, prije više od 40-ak milijuna godina. Od tog vremena, pa sve do danas, s kulminacijom uvida i snimljenih atrakcija upravo u ovom posljednjem periodu 2. te 3.mjeseca ove godine, na ovom unikatnom predjelu Brotnja, razotkriveni su sljedeći elementi, objekti te lokaliteti od visoke baštinske vrijednosti ne samo za Općinu Čitluk, već i za čitav širi prostor: 

•  Geomorfološko-geološko-paleontološke atrakcije - Upečatljive i atraktivne forme mezozojsko-paleogenskih vapnenačkih stijena na južnom obodu 'geoparka' na predjelu (također općinsko zemljište - KČ 'Greda') zvanom Greda (Grede), s moćnim polupećinama i pećinama u sjevernom podgrebenskom dijelu, iznad kojih je mjestimično izrastao reliktni i raritetni divovski bršljan prekrivši kompletne okomite plohe vapnenca u visini i preko 15 metara. - Najmanje 5 špiljsko-polušpiljskih objekata unutar čitave zone 'geoparka' na potezu od juga od Grede, pa do sjevernog dijela kanjona Topnik. Najmanje dvije prave špilje, prapovijesnog karaktera, od kojih je jedna formirana kompletno unutar paleogenskih fosilifernih pješčenjaka ukoso nagnutih i s atraktivnim formama i oblicima stijenskih izdanaka - središnji i južniji dio prostora 'geoparka'. - Dvije goleme, očito pradrevne i prapovijesne, potkapine, pri čemu je jedna smještena neposredno pod akropolom drevnog ilirskog daorskog grada - gradine na Orlovcu, dok je druga smještena neposredno u podnožju, druge, malo sjevernije također moćne stijenske akropole na kojoj se kriju izvorni brončanodobni ostaci i ruševine ilirskih obrednih objekata - gradine. - Najmanje 4 kanjonske reljefne forme, odnosno kanjona, od kojih je daleko najatraktivniji, pa i najspektakularniji, kanjon Topnik, koji se proteže u dužini od dva kilometra, u pravcu jugoistok - sjeverozapad, na sjevernom dijelu zone 'geoparka', u rasponu od doline rijeke Neretve pa do platoa kod sela Tepčići. - Prekrasni i jedinstveni vodopad, kao skup manjih kaskadnih vodopada, u seriji na dužini od preko 100 metara, s ukupnim visinskim rasponom i do 80 metara, koji teče u cijelosti preko fosilifernih prema jugozapadu nagnutih eocenskih laporovitih vapnenaca i pješčenjaka modrikasto-sivkaste boje. Lokacija ovog tajanstvenog i jedinstvenog tj. jedinog vodopada u Brotnju nalazi se u južnijem predjelu ''geoparka''. - Nalazišta fosila, vrlo interesantnih, a ponekad i super atraktivnih ogromnih primjeraka, izumrlih školjki, puževa, ali i fosila kopnenih biljaka, kao i plodova izumrlih tropskih palmi Nipa, na velikom dijelu pojasa ''geoparka'', a ponajviše unutar zone i rubova dna kanjonskih formi, gdje se očituju najpjeskovitiji te najlaporovitiji izdanci paleogensko-eocenskih sedimentnih stijena koje sadrže ponegdje i obilnije nataložene te očuvane fosilne primjerke. - Izrazito upečatljive vapnenačke bjelkasto-sive stijene uz sjeverni obod kanjona Topnik, pri čemu je na par dijelova pri vrhu padine uočljivo postojanje pravih atraktivnih vapnenačkih tornjeva te grebena, tj. kukova, ispod kojih se kriju nikad ispitivane i proučene, pa ni snimljene, pećine i polušpilje, abriji i slične speleo-forme. 
• Geobotaničke osobitosti - U sklopu geobotaničkih osobitosti te nekih zapaženih atrakcija iz ove, također mnogima jako interesantne domene prirodnog bogatstva i sadržaja, na području ''geoparka'', posebice u njegovim najzaklonjenijim i najzaštićenijim predjelima te zonama uz strme ili okomite dijelove manjih i većih kanjonskih formi prema rijeci Neretvi, razotkriveno je postojanje, mjestimično i bujnije, izvorne i netaknute dendrofloralno-šumske zajednice vazdazelenih stabala zelenike, čempresa, divovskih smreka, jasena i graba, uz što je još razotkriveno i postojanje pojedinih rjeđih, no svojim položajem rasta - izrazito atraktivnih te upečatljivih vazdazelenih hrastova - hrasta crnike ili česvine (Quercus ilex). Ovi općenito raritetni i vrijedni tzv.sredozemni hrastovi, u okviru ovog dijela Brotnja te u okviru prostorne zone ''geoparka'', pronađeni su te zamijećeni kako doslovno rastu iz totalno okomitog kamena živca sa sjevernih okomitih vapnenačkih strana i bokova kanjona Topnik. Upravo ovaj reljefni položaj i apsolutno nedostupno mjesto na kojem su izrasli ovi tercijarni reliktni vazdazeleni hrastovi, doprinjeli su ovoj činjenici da su oni još uvijek zaostali rasti ovdje, i ostati će dok će god postojati ova reljefna padina i kanjon u ovom reljefno-tektonskom obliku kao što je sada. A da ni geobotaničkim osobitostima, u prethodnim opisima nije niti blizu kraj, pokazuje nam također razotkrivena vrijedna činjenica - da se u pridnenim i padinskim dijelovima kanjona Topnik, i to na onim dijelovima padine uz dno ili centar kanjona, gdje se isključivo pojavljuju eocenske laporovito-pjeskovite žućkasto-sive sedimentne stijene, razvila jedna endemična floralna zajednica fliša i flišne podloge. Odnosno riječ je o sasvim sigurno jednoj biljnoj zajednici gdje je moguće pronaći neke određene raritetne i endemične oblike biljaka adaptiranih na kiseliju podlogu, posebice u ovom slučaju - flišku podlogu (eocenski lapori, pješčenjaci, glinenci, i slični sedimenti bogati silicijem i glinama), a ujedno prisutnu i na toploljubivom, u ovom slučaju, mediteransko-submediteranskom pojasu. 
• Geoarheološko-povijesne osobitosti i atrakcije -  U ovom smislu i kontekstu povijesno-prapovijesnog odnosno arheološkog bogatstva koje krije područje geoparka, ponajviše možemo izdvojiti već prethodno spomenuti velebni ilirski grad, po svemu sudeći podignut od strane čuvenih Ilira Daorsa, koji su pak imali svoje glavno i u širim prostornim okvirima poznato, središte na gradini Ošanjići, tj. popularnom Daorsonu, zapadno od Stoca. Nema sumnje u tim okolnostima, i okvirima, a pogotovo s obzirom na ovakvu očitu gotovo neposrednu blizinu samog Daorsona, te drugih također od ranije poznatih daorskih gradinskih kompleksa kao što je Martinovića gomila, ali i posebice indikativan čuveni Zvonigrad, koji je također nedaleko od ove naše broćanske gradine na Orlovcu, no sa sjeverne strane, vidimo da je bez sumnje čitav ovaj areal potpadao gotovo sigurno u ne samo obični, već i uži dio zone Ilira Daorsa. Za Daorse je bez ikakve sumnje rijeka Neretva predstavljala jedan od najbitnijih čimbenika, posebice bitan kao najlakši i osnovni prometni koridor putem kojega su Daorsi, kao upravo najpoznatije trgovačko ilirsko pleme ovih prostora, izvodili svoje trgovinske usluge i aktivnosti prema i južnijim narodima Helena i Italika, ali i sa sjevernijim Ilirima, kao što su Narensiji, Autarijati, Ardijejci, Desitijati i drugi Iliri s kopnene unutrašnjosti prema Bosni. Ako pogledamo vidljivi izgled čitavog upečatljivog brda Orlovac, posebice od same doline Neretve, s položaja današnje najprometnije magistrale prema moru (npr.kod benzinske Oil u Žitomisliću), i ako smo ranije vidjeli i dobro promotrili brdo na kojem se nalazi čuveni Daorson, odmah ćemo zamijetiti i prepoznati očite sličnosti u izgledu gradinskih brijegova, i ovoga na Orlovcu u sklopu geoparka Brotnjo-Neretva, i onoga sa čuvenim Daorsonom. Naime radi se o jako prostranim prirodno-geološki već formiranim terasastim brjegovima, koji su posve očito od strane domaćih Ilira, uvelike dodatno modificirani, pri čemu su te već ranije prirodno formirane terase sekundarno iznivelirane, podzidane, te često i nadodgrađene s raznoraznim Ilirskim objektima, od kojih zbog sile vremena, rasta vegetacije, taloženja i vremenskih sila, danas možemo uglavnom vidjeti jako zarasle plitke suhozidne ruševine, ili pak ostatke temelja. Ono što se nadalje očituje kao velika sličnost Daorsona s gradinom, tj. ilirskim gradom na akropoli Orlovac iznad Neretve, jest prisustvo obilate gotovo istovjetne keramike poput one na Daorsonu, pri čemu je tu prisutno obilje grčko-italskih amfora, čak i onih starijih oblika (Korint B), ali isto tako i obilje ranije izvorne ilirske keramike grublje fakture, kao i vrlo zanimljivih, pa i atraktivnih (geološki atraktivni komadi sirovine) oblika žrvnjeva i bruseva izrađenih od zelenih, crvenih, plavkastih i drugih raznobojnih nesedimentnih, tj. magmatskih i metamorfnih tipova stijena koji potječu od šljunka i oblutaka s plaža rijeke Neretve. A da ni tu priči nije kraj, govori nam to da se i na akropoli Orlovac, na samom njenom rubu i vrhu brijega, krije jedna nevjerojatna kolosalna piramidolika građevina, odnosno u stručnom žargonu tzv. limitni tumul, pri čemu je ustvari riječ o jednoj obrednoj građevini ili pak jednom drevnom ilirskom kamenom hramu, koji je izvorno bio izgrađen ni više ni manje već kao jedna stepenasta protopiramida. I dan danas mi možemo u krajnjim južnim te sjevernim baznim dijelovim ove kolosalne ilirske 'piramide' na Orlovcu, jasno zamijetiti i finije obrađene tj. klesane te fino uklopljene i međusobno posložene kamene blokove, što samo po sebi dokazuje da je izvorno ova građevina bila jako lijepo napravljena te je vizualno posjedovala vrlo atraktivnu arhitekturu jedne stepenaste piramidalne građevine totalno prilagođene svojoj vapnenačko-krškoj podlozi. Osim svega ovoga, vrijedi izdvojiti i to da su na čitavom ovom prostoru pronađeni te snimljeni kameni te kameno-zemljani ostaci po svemu sudeći drevnih ilirskih kuća, od kojih su neke, vjerojatno i najstarije (iz eneolitika i ranog brončanog doba), kružno-ovalnog oblika, dok ima i onih s pravokutno-četvrtastijim tlocrtom. Pored toga vrijedi spomenuti i vizualno upečatljivu činjenicu da se ovdje nalazi i još dvije do tri ogromne obredne ili možda i ukopne ilirske gomile, jako velikih dimenzija, gdje se na pojedinim primjerima njih, također mogu vidjeti još uvijek očuvani ti izvorni stepenasti arhitekturni dijelovi suhozidnog stila građenja. Neke od ovih gomila možda su također bili u funkciji svojevrsnih ilirskih hramova ili pak i ritualno-opservatorijskih objekata. Kao posebna delikatesa iz domene prapovijesne arheologije, što je pak ujedno i nedjeljivo od samog geološko-geomorfološkog konteksta, vrijedi izdvojiti razotkrivene i snimljene ostatke sjevernog ilirskog obrednog kompleksa, odnosno nešto zasebnije, očito specijalno namijenjen, ilirske gradine smještene na Orlovcu nasuprotnom sjevernijem kamenom brijegu, a neposredno uz donji rub impresivnog kanjona Topnik. Ovdje se radi o dva masivna pretežno ravno-linijska bedema, odnosno o dvije masivne ilirske suhozidne građevine, koje su vrlo lako mogle imati kakvu obredno-ritualnu ulogu, s obzirom na svoj ekstremno upečatljivi pa i spektakularni položaj u reljefu na samom vršnom rubu litice između dva kanjona i dvije drage, a s pogledom na istočne strane svijeta, poglavito na dolinu Neretve i čitav predio okolo. Ovdje je riječ o očito najizvornijem ilirskom, po svemu sudeći obrednom, mjestu i objektu, gdje se i dan danas još uvijek, nakon čak više od 3500 godina, mogu jasno vidjeti izvorne suhozidne konstrukcije u dijelovima ove bedemske strukture. Naravno, sve ovo nije niti blizu tome šta se još krije na čitavom ovom jedinstvenom broćanskom prostoru i zoni između sela Tepčići i doline rijeke Neretve. Nema sumnje da će ovaj prostor tek početi pokazivati i svoju skrivenu te atraktivnu prirodno-povijesnu baštinu, ali i jedan ogroman, još uvijek totalno neiskorišteni potencijal u rekreativnom avanturističkom obliku turizma (outdoor, planinarenje, brdski biciklizam, alpinizam, speleo-avanturizam, škraping, itd.)

FOTOGALERIJA - ''GEOPARK'' BROTNJO-NERETVA: