NEUMSKA LAURISILVA: JEDINI BH SUBTROPI - JEDINSTVENA SUPTROPSKA OAZA I TERCIJARNI RELIKTNI REFUGIJI VLAŽNIH ŠUMA LOVORA I HRASTA CRNIKE SA GEOLOŠKIM ATRAKCIJAMA, KOJI KRIJU IZGUBLJENE ILIRSKE KIKLOPSKE GRAĐEVINE I ZIDINE;
U priči koja slijedi u nastavku, prikazati će se, i na jedan uvelike foto-opsežan način, ekskluzivno prezentirati, ne samo prapovijesna graditeljska i megalitska baština naših predaka Ilira, koja je kao vid arheološke baštine, već i još brojni drugi izrazito vrijedni, pa i vrlo raritetni, oblici geo-botaničke, geomorfološke i geološko - paleontološke baštine, koje je autor bloga prepoznao te snimio na čudesnom predjelu BiH - neposrednom zaleđu Neuma. U tom kontekstu, osnovna bit ovog posta, jest izrazito obilna i ekskluzivna fotogalerija načinjenih kvalitetnih fotografija prostora neposrednog zaleđa Neuma, u pojasu od mora, preko poluotoka Kleka, pa potom okolice sela Duži, Vranjevo Selo, Brestica, Dračevica, Babin Do, Moševići, Kiševo, Radež, Vukov Klanac itd, koje je autor napravio tijekom višestrukih i jako detaljnih terenskih obilazaka svakog kutka ovog prostora u vremenskom periodu posljednjih 7 do 8 godina. Ispod dijela prikazanih fotografija, autor je dao i kraći opisni tekst lokacije na kojoj je snimak učinjen, kao i objašnjenja o čemu se radi. Sve prikazane fotografije odnose se isključivo na prostor neposrednog zaleđa Neuma, te u manjem opsegu i na sami priobalni dio, uključujući poluotok Klek. A prije same opsežne fotogalerije, preporuča se svakako uvid u izvorni članak vezan za tematiku naznačenu u naslovu ovog posta, koji se može pročitati na slijedećem linku:
https://www.academia.edu/95255474/Neumska_Laurisilva_jedina_suptropska_oaza_Bosne_i_Hercegovine_
FOTOGALERIJA (NEUMSKA LAURISILVA & PRAŠUME HRASTA CRNIKE, ELDORADO IZGUBLJENIH GEOBOTANIČKIH, GEOLOŠKO-GEOMORFOLOŠKIH TE PRAPOVIJESNO-ARHEOLOŠKIH ATRAKCIJA - uz napomenu da je više od 90 % svih fotografija USLIKANO U ZIMSKOM PERIODU - 12-4 mj. te vrlo mali udio fotografija je uslikan tijekom perioda kasne jeseni-11mj, i još manji udio tijekom proljeća ):
POGLEDI NA NEUMSKU LAURISILVU i prostiranje neumske vazdazelene necrnogorične prašume na predjelu neposredno sjevernije od masiva Žrnjeva, Blaca te sela Duži :
Specijalno načinjena mapa približnog zonalnog rasprostiranja lovorovih šuma (zelene zone), sa označenim žarištima najbujnijih laurisilva (crvene zvjezdice), te vazdazelenih šuma hrasta crnike u zajednicama - Orno-Myrto-Quercetum ilicis + Laurosum (prema nižim dijelovima terena), s naznačenim žarištem najgušće i najbujnije netaknute šumske zone hrasta crnike (plava zvjezdica)
PRONALASCI FOSILIZIRANIH LISTOVA LAUROIDNIH DRVEĆA U HERCEGOVINI:
Gore: Pronalasci fosila lovorolisnih stabala (Lauraceae, Laurophyllum sp.) eocenske starosti na predjelu sela Zagorje kod Posušja
Ilustracija kronološkog razvoja i prisustva lovorolisnih i suptropskih vazdazelenih šuma u Hercegovini
Još jedan pronađeni fosil lovorolisnog stabla na izuzetno vrijednom i atraktivnom paleontološko-paleobotaničkom lokalitetu Zagorje kod Posušja
DOLJE - dijelovi neumske laurisilve i vazdazelene šumske zajednice suptropsko-eumediteranskog karaktera iznad pojasa Blace - Duži te razotkriveni megalitski spomenici, kiklopske zidine i megaliti ilirskog naselja i obredne gradine na brdu Grč (važna napomena - sve slike su uslikane u 1 mj.2020 god.)
'Neumska Laurisilva' - ulazak u šumu od msjera juga
Forgotten Laurisilva of Neum (Laurel forest)
DOLJE: Predio vazdazelenih šuma hrasta crnike i ostalog interesantnog bilja na prostoru intrigantnog i magičnog seoceta Dračevica, te zapaženi i razotkriveni geomorfološki spomenici prirode - kolosalna dolomitska stijena s prolazom:
Šuma hrasta crnike - Quercus ilex wood or forest - Neum
Quercus ilex - holm oak wood (forest)
Moćan ilirski kiklopski zid razotkriven na brdskom lancu i masivu Gosilj kod Dračevice
Pogled s Gosilja na istok
DOLJE: Predio između Kiševa i Vranjeva Sela, razotkrivena interesantna ilirska gradina s megalitskim zidinama i malom pećinicom, prema prapovijesnoj keramici unutar i po zidovima, sve ide u veliku starost od najmanje 4000 godina (napomena - sve slike slikane u kasno-jesensko zimskom periodu )
Big holm oak tree
DOLJE: Ultra prašumski dio neposrednog zaleđa strmog i velikog brda Žrnjevo, gdje 'ljudska noga nije kročila', i gdje je autor razotkrio i snimio jako interasantni dugi i široki prapovijesni ilirski zid, koji se nastavlja u prašumi na sjever
Pozicija razotkrivenog ilirskog prapovijesnog masivnog zida u netaknutoj prašumi u zaleđu Žrnjeva
Mali djelić, tj. pogled na vanjsko lice od megalitskih blokova novootkrivenog ilirskog zida sjeverno od Žrnjeva
DOLJE: Razotkrivena i snimljena tajanstvena ilirska gradina u prašumi lovora i hrasta crnike (neumska laurisilva) neposredno iznad predjela Blace, uz napomenu da su sve slike uslikane zimi tijekom 1.mj.2020.god.
Golemi, ili bolje rečeno gorostasni, megalitski malim dijelom obrađeni, kameni blok kojeg su Iliri s ove novootrkivene gradine, ljudskim rukama postavili na ovo upečatljivo mjesto
DOLJE: Predio prisojne padine brda Žrnjeva te razotkrivene ilirske megalitske moćne zidine, od najvjerojatnije velikog ilirskog grada čuvenih Daorsa (slikano u 12 mj.)
Illyrian Daorsi cyclopean walls near Neum
DOLJE: Kasno-jesenski pogledi na predijele s prašumama hrasta crnike (česvine) i intrigantnim te neotkrivenim ilirskim megalitima i tajanstvenim kompleksima (obredne gradine, megalitski zidovi, itd) između Kiševa i Dračevice:
Holm oak (Quercus ilex) woods - forests near Neum
Vjerojatni ulaz u tajanstvenu špilju, formiranu uslijed geološko-tektonskih procesa na uslojenim donjokrednim vapnencima
Zumirani pogled na ilirsku obrednu gradinu s kiklopskim pravokutnim blokovima i zidovima u selu Dračevica
Zumirani pogled na ilirske kamene palače i kompleks na brdu iznad Vranjeva Sela
Šuma hrasta crnike (Neum, neposredno zaleđe)
Karta zonacije neumskih lovorlisnih šuma s nekoliko glavnih žarišta najgušćih laurisilva unutar vlažnih i zamočvarenih depresija iznad Duži, Blaca i Žrnjeva (crvene zvjezdice)
DOLJE: Ulaz i prolaz kroz čudesnu vazdazelenu prašumu hrasta crnike (plus ostalo lauroidno bilje) zapadno od sela Kiševo (slikano zimi):
DOLJE: Dio moćnih razotkrivenih megalitskih ili kiklopskih zidina na Ilirskom gradu Velike Gradine između Moševića i Kiševa:
Razotkriveni kiklopski zid ispod sela Duži i Vranjevo Selo (tajanstvena ilirska gradina i kompleksi)
Pogled na prašumu hrasta crnike zapadno od Kiševa
Pogled s Velike Gradine istočno od sela Kamenice, prema Neumu i zapadu (slikano zimi)
GORE: Moćni kiklopski ilirski zidovi iznad predjela Blace i kod Brestice
Razotkriveni pitoreskni potočić unutar šume hrasta crnike u selu Dračevica (snimano zimi)
Fosili brojnih lovorolisnih stabala (tj.listova) pronađeni kod sela Blatnica u Općini Čitluk (starost oko 40-ak milijuna godina iz geološke epohe - eocen)
Fosilni list lovora pronađen u starom ugljenokopu Vihovići u zapadnom dijelu Mostara (starost oko 15 do 20 milijuna godina iz geološkog perioda - miocena)
DOLJE: Pogledi na prašume oko sela Dračevica, Brestica, Kiševo i sjeverno od areala Žrnjeva, te pronađene izgubljene megalitske građevina Ilira:
Zumirani kasno-jesenski pogled na upečatljivo brdo Ćurilo na istočnom rubu jedinog bh poluotoka Klek
Zumirani pogled na ilirske kiklopske zidine od golemih višetonskih kamenih blokova koji su posloženi u gornjim vršnim redovima zidina i ustvari specijalnih ilirskih platformi, uslikano zapadno od sela Kiševo
DOLJE: Zumom razotkriveni moćan ilirski megalitski suhozid na nepristupačnom u prašumu zaraslom predjelu zapadno od Kiševa (u blizini se krije jedna moćna obredna ilirska gradina)
Ilirska obredna gradina na vrhu Mala Batina kod Kiševa
GORE: Pogledi na guste (pra)šume hrasta crnike između Kiševa, Dračevice i Brestice
Zumom razotkriveni nevjerojatni ilirski megaliti, sa očito ljudskom rukom ( i nekom zaboravljenom ilirskom tehnikom zidanja i pomjeranja blokova) postavljenim gorostasnim višetonskim poput golemog stećka pravokutno oblikovanim kamenim blokom nad donji isto tako ogromni kameni blok, moguće svojevrsni arheoopservatorij i 'Ilirski Stonehenge'
Ultra gusta i bujna stabla zimzelenog hrasta crnike (Quercus ilex) se kriju u podnožju ilirskih megalita i unutar jedne oveće vale
GORE: Još jedan u nizu zumom razotkrivenih ilirskih kiklopskih zidova, na brdu u blizini prethodno prikazanih pravokutnih megalita i blizini još jedne obredne ilirske gradine - predio zapadno od Kiševa
Megilja - planika
DOLJE: Razotkrivena ilirska obredna gomila - ilirski hram, s megalitskim zidanjem u podnožju građevine, kod sela Duži i brda Grč:
DOLJE: Kiklopske zidine na ilirskom kompleksu kod sela Babin Do:
DOLJE: Tajanstveni i čarobni predio sela Dračevica (spektakularne dolomitske stijene, prolazi, prašume, ilirski megaliti i megalitski zidovi, obredne i grobne gomile, flora, fosili, itd.):
Golemo stablo vazdazelenog hrasta crnika ili česvina
GORE: Satelitski zimski 3D pogledi na područje jednog od žarišta neumske laurisilve iznad sela Duži
DOLJE: Razotkrivena nevjerojatna kiklopska građevina, zidina, u obliku piramide, tj. omanja ilirska piramida, no napravljena od gorostasnih višetonskih kamenih blokova pomno posloženih u donjem lijevom dijelu piramidalne građevine: područje Velike Gradine kod Moševića:
Slike GORE i DOLJE: Zanimljiva vazdazelena golema stabla, te veliki kolosalni prastari hrast, kod sela Žukovica i brda Zabelj:
DOLJE: Monumentalni ilirski megalitski zidovi obredne gradine - drevne ilirske zvjezdarnice ili arheoopservatorija kod sela Hotanj Hutovski:
DOLJE: Predio Vukovog Klanca i razotkrivenih ilirskih megalitskih zidina, te zanimljive flore (mahovine, paprati, stabla):
Veličanstveno jezero Kuti u vali ispod Vukova Klanca
Razotkriveno drevno ilirsko kameno stubište ili prilazne stepenice koje vode na vrh ilirske obredne gradine u Vukovu Klancu, vrlo sličan slučaj imamo i na gradini Gradac u Rastovcu koju je opisao i proučio kolega M.Puljak iz Imotskog: link-Puljak-rad Monumentalni ilirski zasebno postavljeni megaliti na brdu iznad Neumskog Gradca
Zanimljivi fosili gornjokrednih puževa akteonela i nerineja nađenih kod Moševića (starost fosila je oko 85 milijuna godina)
Zum pogled na Žrnjevo od istoka
DOLJE: Razotkrivena mala no vrlo monumentalna ilirska obredna gradinica, moguće monumentalna grobnica, a čak i neka vrsta palače, ovi jedinstveni megalitski spomenici u BiH, imaju redom očuvane monumentalne ulaze i prolaze u središte kompleksa omeđene s golemim kamenim blokovima, lokalitet je kod sela Duži:
DOLJE: Čudesno novootkriveno nalazište milijuna fosilnih golemih školjkaša Litiothis, iz perioda donje jure, starih gotovo 200 milijuna godina, na predjelu Zabrđe, iznad sela Duži, lokalitet je nužno valorizirati i zaštititi, jer je jedinstven u širim prostornim okvirima i regiji:
DOLJE: Mnoge pronađene i snimljene ilirske megalitske građevine, ilirski kompleksi s monumentalnim zidinama, zasebnim golemim megalitima, smješteni danas u pravim neumskim prašumama južnog vazdazelenog drveća, predjeli neposrednog zaleđa Neuma - Duži, Blace, Vranjevo Selo, Kiševo, Brestica, Žrnjevo, Dračevica, Babin Do :
DOLJE: Impresivni megalitski bedemi najstarijeg ilirskog grada na jugoistoku BiH, goleme protourbanizirane gradine na Moševskim stijenama:
DOLJE: Predjeli sela Brestica, Duži, Kiševo, Žrnjevo . . :
DOLJE: Čarobni predio i pravi geobotanički rezervat prašume hrasta crnike, impresivnih mezozojskih dolomitnih formacija (vrlo slično lokalitetu Kočje s otoka Korčule) te novootkrivene ilirske megalitske gradine i monumentalne ilirske grobnice, između sela Babin Do i Dračevica:
DOLJE: Prostor vlažnih lauroidnih vegetacijskih zajednica (laurisilva) i zimzelenih prašuma u neposrednom zaleđu strmog brda Žrnjevo, prolazak kroz magičnu valu, i otkriće zaboravljenih ilirskih megalitskih konstrukcija i građevina:
DOLJE: Obilazak predjela iznad granice prema Stonu, i pogledi na impresivno brdo Ćurilo i poluotok Klek:
Prostor obrastao gustom prašumom hrasta crnike, gdje se može zamijetiti i golemih stabala kako strše iznad vršne plohe šume, predio između obale (granice) i sela Duži i Imotica
Izuzetan i zasigurno prevrijedan budući geobotanički mikrolokalitet u Općini Neum, impresivna vrtača ili ponikva s okomitim liticama, prema čemu spada u red tzv. obodina, smještena na sjevernoj zasjenjenoj strani poluootoka Klek, te koja sadržava vrlo interesantnu i još uvijek izbliza neproučenu vazdazelenu vegetaciju suptropskog karaktera, te moguće špiljske ulaze
DOLJE: Predio krševitog masiva Šenik, ispod Brestice, na kojem su snimljeni impresivni ilirski megalitski zidovi i strukture jednog zaboravljenog ilirskog kompleksa:
Primjedbe
Objavi komentar