MEGALITSKA DAORSKA UTVRDA - LIMITNI TUMUL - GRADINA- IZNAD KANJONA BREGAVE KOD ČAPLJINE / Daorsi megalithic pyramidal tumuli-fort near Capljina in southern Herzegovina

NEPOZNATA MEGALITSKA DAORSKA UTVRDA KOD ČAPLJINE I KANJONA BREGAVE! -EKSKLUZIVNO;


Dragi pratitelji u ovom najnovijem postu ekskluzivno Vam prezentiram ne tako davno obiđenu i detaljno snimljenu megalitsku utvrdu s takorekuć centralnog Daorskog pojasa - kod Čapljine, i sela Hotanj, a iznad impresivnog krškog kanjona rijeke Bregave. Ovdje je riječ o kolosalnom, tzv.limitnom tumulu, koji je mogao imati višestruku ulogu tijekom davne povijesti tj.prapovijesti, i to kao utvrda - izvidničko-osmatračkog te reljefno-strateškog položaja, zatim kao kultni ili obredni objekat te kao multi-objekt s obje ove funkcije. Najzanimljivije u cijeloj njenoj priči jest u dijelovima jasno očuvan a i impresivan izvorni arhitekturalni sklop stepenaste gradnje pri čemu sjeverni najrubniji dio donje bazne stepeničaste strukture sadrži fino posložene i djelomično obrađene u poligonalnom opusu goleme kamene blokove. Neki bi na prvu gledajući pojedine sekvence ovih megalitskih zidova rekli po ustaljenom ali terenski-iskustveno ograničenom obrascu - riječ je o helenizmu i daorskom periodu tj.stilu iz kasnog željeznog doba, no nije to to iako je riječ o svojevrsnim protodaorsima, ustvari Daorsima, već je riječ o megalitskoj građevini koja je prema prisutnoj keramici starija čak i od čuvene mikenske kulture te ide, bar prema mojim procjenama - u razdoblje srednje bronce. I onda gledajući sve te kronološko-arhitekturalne, a očite, stavke, imamo opet slučaj koji se ponavlja na stotinama i stotinama sličnih, gradinskih ili veliko-tumuloidnih, lokaliteta (posebice onih koji očito potpadaju pod poznatu Posušku kulturu) - a to je da imamo megalitske zidove i megalitsko zidanje od isklesavanih ili obrađivanih blokova puno puno prije nego se to dosada opisivalo u radovima i knjigama (recimo radovi od A.Faber, M.Zaninović, Cambi, Marijan, itd) koje seže u periode kasnog eneolitika i preko čitave rane i srednje bronce, znači već unazad 2200 god.pr.Kr. imamo na ovim terenima kamene građevine koje su građene od klesanih megalitskih blokova, i čiji se arhitekturalni stil ili obrazac gradnje samo u kontinuitetu od tih vremena nastavio dalje koristiti preko prapovijesti protopovijesnog i antičkog, zatim srednjovjekovnog te sve do novovjekovnog perioda što je vidljivo u arhitekturama recimo brojnih kamenih kuća starih par stotina godina koje se kriju u napuštenim selima i zaseocima Dalmacije i Hercegovine. A što je ujedno i dokaz kontinuiteta jednog te istog naroda, i iste genetike a što je potvrđeno i brojnim znanstvenim genetskim istraživanjima. Jer narod koji bi u slučaju da se radilo o naglim mnogobrojnim došljacima , vrlo teško da bi u cijelosti copy-paste preuzeo kameni izvorni ilirski način gradnje i stila suživota s ljutim kršem i krškim surovim krajolikom koji je bio tisućama godina prije tih uvjetno rečeno došljaka a bez da je taj došljački narod imao ikakve ranije veze s tim izvornim ilirskim narodom. Znači da skratimo zaključak - ova naša kamena, i to kamena monumentalna, monumentalna suhozidna, arhitektura predstavlja dokaz vrlo dugog povijesnog kontinuiteta jednog te istog naroda na ovim, krškim dinaridskim prostorima, a to je narod Ilira. Veliki pozdrav uz poruku da o ovom zanimljivom i totalno nepoznatom i neopisanom lokalitetu još namjeravam pisati na blogu i fbu megalita Hercegovine pa svakako nastavite pratiti jer ću tu iznjeti i ostale detalje oko njega.


FOTOGALERIJA:

    



Illyrian cyclopean wall at hillfort near Capljina-Hotanj (Ilirska gradina kraj Hotnja kod Čapljine - kiklopski zid sa sjeverne strane )
































































Primjedbe