U GABELI KOD CRKVE SV.STJEPANA OTKRIVENI ZIDOVI NEPOZNATE PRAPOVIJESNE GRADINE - MOGUĆI OSTACI MITSKE TROJE ? ; Discovered prehistoric walls - possible ruins of ancient Troy in Gabela (Southern Herzegovina)?
DA LI SE ''SALINAS PRICE-ova TROJA'' NALAZI MOŽDA NA MJESTU NOVOOTKRIVENOG DREVNOG PRAPOVIJESNO-ANTIČKOG GRADA NA ZAPADNOM BRDU GABELE, A NE KOD MLETAČKE UTVRDE ?
Iako je danas naselje Gabela u obliku jednog većeg sela, tijekom povijesnog, ali i prapovijesnog vremena, prostor ovog 'velikog sela' bio je ustvari jedan od najvažnijih, ali i najvećih gradova čitavog područja donje Neretve. Povijesni ostaci koji su danas vizualno najupečatljiviji, a koji se nalaze u Gabeli, odnose se na impozantne kamene zidine tzv.mletačke utvrde. Ova mletačka, odnosno srednjovjekovna moćna utvrda nalazi se na krajnjem istočnom nižem brežuljku u okviru prostora čitave Gabele, no ipak dovoljno visokom i izdignutom brijegu ponad doline Neretve kojeg krasi poseban strateški položaj, što je nesumnjivo bio jedan od glavnih razloga da su se na ovom brijegu još od davne povijesti gradile vrlo važne kule i utvrđenja. Istraživanja kao i razni raniji opisi ovog istočnog dijela Gabele pokazala su da je još prije 'nadiranja' osmanske vojske, jaku utvrdu na ovom istočnom brijegu podigao tadašnji i moćni grad Dubrovnik ili pak Mlečani. Nakon teških borbi i osvajanja, ovu utvrdu osvojili su potom Turci, a onda nakon njih ponovno Mlečani koji su pak napravili današnju upečatljivu utvrdu. Ovi povijesni podaci kao i niz drugih povijesnih zanimljivosti vezanih isključivo uz povijesni period od srednjeg vijeka pa do prošlih stoljeća moguće je pronaći u starijim radovima od kojih su poneki i internetski digitalizirani: http://www.infobiro.ba/article/844980 .
No, iako je gotovo sva pisana i 'službeno od strane povijesničara' najbitnija povijest ovog južnohercegovačkog mjesta uglavnom pa i gotovo isključivo opisana kao događaji od srednjeg vijeka te mlađi (http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1318), potrebno je naglasiti da je itekako važna, ali isto tako i materijalno prisutna, povijest Gabele još iz puno puno starijeg vremena od srednjovjekovlja. Pa je tako na širem području Gabele pronađeno dosta antičke rimske keramike, ostaci rimskih crijepova, amfora i slično, dok se u neposrednoj blizini Gabele, i to sjevernije na brdu kod zaselka Gorica, te jugoistočno na brdu iznad Doljana, nalaze vrlo impresivne, i zasigurno strateški važne prapovijesne-ilirske gradine. No, najveću pažnju, pa i senzaciju vezano isključivo za prostor same Gabele, tijekom 1985 god. poprimila je teza meksičkog filologa Roberta Salinas Price-a da se mitski grad Troja iz Homerovog dijela 'Ilijada' ne nalazi na prostoru Male Azije gdje ju je ranije 'pronašao' njemački istraživač H.Schliemann već upravo na prostoru mletačke utvrde na istoku Gabele u Hercegovini. Ova njegova teza koju je detaljno, i sa svojim argumentima, opisao unutar tadašnje objavljene knjige 'Homerska slijepa publika', medijski je obišla gotovo čitav svijet, što je tijekom te godine izazvalo nevjerojatnu turističku posjećenost Gabeli s brojkom od skoro 30000 posjetitelja ( http://arhiva.capljina.net/priceova-teorija-o-troji-u-gabeli-neiskoristena-turisticka-prilika/ ; http://www.vecernji.hr/ljetna-panorama/salinasova-knjiga-dokaz-da-je-drevni-grad-ipak-u-dolini-neretve-591874 ). Iako je ova teza uistinu odjeknula svijetom te brojnim kako domaćim tako i stranim arheolozima postala svojevrsni 'trn u oku', nakon njene javne objave nažalost od strane svih tih arheologa, svih važnijih arheološko-povijesnih institucija, kao i svih onih istraživača arheologa koji su se pozivali na 'svoje ispravne' argumente, nikad nije napravljeno ozbiljnije niti detaljnije arheološko istraživanje, iskopavanje ili sondiranje na čitavom prostoru mletačke utvrde u Gabeli. A daljnju odnosno širu okolicu ove mletačke utvrde, kao i širi okolni prostor Gabele i juga Čapljine, također, izuzev podvodnih arheoloških istraživanja jezera Desilo, rimske vile Mogorjelo i rimskih ostataka u Doljanima, nije doslovno ništa napravljeno od arheoloških istraživanja brojnih prapovijesnih gradina, pri čemu su ranije samo rekogniscirane te potom uvrštene u arheološki registar ili knjigu Arheološki leksikon BiH pojedini prapovijesni, antički i srednjovjekovni lokaliteti. U okviru njih možda samo vrijedi spomenuti iz Arheološkog leksikona BiH knjiga 3, u jednoj kratkoj rečenici opisani lokalitet Brijeg u Gabeli gdje su 'registrirani' rimski zidovi i građevina koja je određena kao rimska zgrada, što je s obzirom na ovako jako šturi navod vrlo diskutabilno o čemu se točno tu radi, na koji točno koordinate ili mikroprostor se to odnosi kao i to da li su ti ranije ugrubo određeni 'rimski' zidovi ustvari stariji predrimski, odnosno prapovijesni. A, da bi se uistinu potvrdila ili opovrgla teza Roberta Salinas Price-a, to će se moći napraviti jedino i samo onda ukoliko dođe do pravih detaljnih i sustavnih arheoloških istraživanja čitavog prostora Gabele.
U nekoliko ranijih članaka tj.otkrića autor ovog teksta pokazao je kako se jedan izuzetno bitan prapovijesni grad - ilirsko-helenističkih obilježja nalazi na prostoru današnje Doljanske gradine, što je u gotovo neposrednoj blizini Gabele http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/2016/02/ekskluzivno-razotkriven-misteriozni.html . Iz ovog opsežnog autorovog teksta i brojnih fotografija, kao i ranijih neprocijenjivo vrijednih pronalazaka na ovom prostoru poput reljefa u stijeni braće Dioskura, može se vrlo pouzdano zaključiti, a to je i teza autora ovih redaka, da se ustvari pravi ilirski (ilirsko-helenistički) emporij ili trgovište koje je opisano u kultnom dijelu grčkog putopisca Pseudoskilaka - Periplus (oplovidba) iz 4.st.pr.Kr. - ne nalazi u antičkoj Naroni u Hrvatskoj kod Metkovića već upravo na prostoru ove Doljanske gradine neposredno iznad rijeke Neretve. Naime, jako je važno naglasiti kako postoje upravo brojni i nepobitni dokazi koji idu u prilog ovoj tezi, tj. ustvari tome da je u arheološkom kontekstu ovog prapovijesnog razdoblja Hercegovini 'ukraden', 'premješten' ili prisvojen Pseudoskilakov drevni emporij u Naronu, gdje naravno on tamo niti ne pripada jer se tamo niti ne nalazi. Kao ključne dokaze možemo prosvijetliti sve čitatelje ovih redaka i navesti to: da na prostoru antičke Narone (današnje selo Vid kod Metkovića) nisu pronađeni artefakti i pokretni nalazi stariji od 3 i 4.st.pr.Kr., zatim to da se na prostoru Doljanske gradine nalaze tipični ilirsko-helenistički megalitski bedemi koji su upravo karakteristični za period između 7 - 3 st.pr.Kr., te vjerojatno najbitniji dokazi su nevjerojatna i obilna količina prapovijesne helenističko-antičke keramike i ostalih predmeta na prostoru gradine u Doljanima, što bez ikakve sumnje i bespogovorno dokazuje da je prostor današnje Doljanske gradine bio vrlo važno drevno mjesto u periodu 5 i 4.st.pr.Kr.na kojeg se odnosi upravo opisani Pseudoskilakov gornji emporij na Neretvi. Možemo nadalje samo zamisliti kakva bi se prava arheološka čuda otkrila kad bi domaći ili strani arheolozi krenuli detaljno istraživati i iskopavati širi prostor i ove Doljanske gradine, ali isto tako i impozantne gradine kod sela Gorica neposredno sjevernije od Gabele.
A da se upravo na prostoru same Gabele tj.na širem prostoru ''Salinas Price-ove Troje'' nalaze ostaci prapovijesnih zidova jednog potpuno nepoznatog drevnog grada, tj.neregistrirane prapovijesne gradine, pokazuje nedavni autorov pronalazak, ustvari otkriće sustava suhozidnih bedema od mjestimično klesanog kamena uzidanog u tzv.ciklop metodi s mjestimičnim megalitskim karakterom, na istaknutom zapadnom gabelskom brijegu kod katoličkog groblja i crkve sv.Stjepana, što je na potpuno drugom i suprotnom kraju Gabele od mletačke utvrde i ranije ''Salinas-Price-ove Troje'' ustvari grada Ilija. Još tijekom prethodno opisanog obilaska i razotkrivanja Doljanske gradine tijekom proljetnih mjeseci, autor je na specijalno načinjenim fotografijama od ove gradine u pravcu Gabele, zamijetio da čitavom Gabelom svojim oblikom i položajem daleko najviše dominira brdo na čijem se vrhu nalazi crkva sv.Stjepana. Daljnjim pregledom fotografija, te paralelnom analizom avionskih i satelitskih snimaka, autor je uvidio da se neposredno podno istočnih, južnih i jugozapadnih strana vrha brda gdje je crkva pružaju ruševine prapovijesnih bedema i drugih nepoznatih građevina. Nedavnim dolaskom na lice mjesta i detaljnijim terenskim pregledom pronađeno je i više od pretpostavljenog te očekivanog. Naime, neposredno podno istočnog ruba davno ozidanog i izbetoniranog groblja jugoistočno od same crkve pronađen je te potom snimljen uistinu tipični prapovijesni ili drevni-antički bedem koji je, iako danas u velikoj mjeri razrušen, jasno vidljivo izgrađen od poligonalnih klesanaca postavljenih u dva vanjska lica sa središnjom ispunom od sitnijih kamenja. Dolaskom do jedne, padinski niže, sekcije ovog drevnog bedema, s njegove vanjske strane te naknadnim razmicanjem guste obrasle vegetacije na vidjelo je 'izronio' uistinu pravi i tipični antički bedem izgrađen od fino klesanih kamenih blokova osrednje veličine s više stranica (poligonalni stil), koji su međutim jako precizno u tzv.ciklop metodi bez veziva složeni u zid. Još daljnjim naknadnim obilaskom najnižeg kraka ovog zida pronađeni su dijelovi pravog megalitskog bedema od ogromnih, mjestimično i preko tone teških, kamenih blokova temeljem čega se sasvim jasno razlučuje kako je riječ o pravom prapovijesnom gradinskom bedemu. A da je ovaj bedem samo jedan od mnogih koji se prostiru i koji su se prostirali još u prapovijesnom dobu po čitavom ovom brijegu, kako na padinama tako i posebice na vršnom dijelu brda gdje je čitav taj gradinski dio posve prekriven još ranije izgrađenim kompleksom katoličkog groblja, crkve, i ostalih objekata. Idući i probijajući se kroz gusto mediteransko zimzeleno grmlje vršnim dijelom padine brijega prema zapadnim stranama, pronađen je jasno razlučivi prapovijesni gradinski megalitski bedem s mjestimičnim bolje isklesanim kvaderima i poligonalnim blokovima, koji gotovo sigurno predstavlja jednu južnu sekciju vanjskog prstenastog bedema ove nepoznate gradine. Naime, upravo na ovom dijelu jasno se može zapaziti kako se ovaj drevni megalitski bedem prostire ispod novijeg betonskog visokog rubnog zida groblja, što samim time pokazuje i dokazuje činjenicu da su nažalost najmonumentalniji gradinski dijelovi, bedemi, građevine, pa i sami akropolski dio ovog prapovijesnog grada, u potpunosti trajno zatrpani ispod ogromnog betonskog kompleksa sa grobljem, crkvom, kapelicom i ostalim građevinama ili kućama što se sve danas nalazi na vrhu ovog impozantnog gabelskog brijega. U kontekstu svega pronađenog, posebice svih ovih prapovijesno-antičkih suhozidnih bedema i građevina, jako je bitno navesti i to kako čitav prostor uokolo ovih zidova, kako na površinama kulturnih slojeva između samih zidova, tako i unutar ili na samim zidovima, sadrži veliku količinu prapovijesne i antičke keramike, odnosno dijelove raznoraznih grnačarijskih posuda, amfora i slično. Među svim ovim keramičkim ostacima, prema autorovom izravnom terenskom uvidu i pretpostavci dominiraju ostaci amfora najvjerojatnije željeznodobne starosti tj.iz perioda helenizma. No, jako je bitno naglasiti kako su upravo uz same gradinske bedeme, a dijelom čak i unutar njih, pronađeni dijelovi prapovijesne i to prilično sigurno brončanodobne keramike, što maksimalnu kronološku dataciju čitave ove gradine stavlja u brončano doba, a što je samim time podudarno upravo vremenu kad se vodio čuveni Trojanski rat. A nadalje, da ni u ovom svemu nije niti blizu kraj, autor je na još zapadnijem padinskom dijelu podno dijelova suhozidnih bedema pronašao tipične prapovijesne megalite odnosno ogromne i preko tone teške komade kamena koji su jasno vidljivo na blago nagnutoj i zaravnjenoj vapnenačkoj plohi specijalno postavljeni u krug. Odnosno, ovdje je riječ o pravom 'Hercegovačkom Stonehenge-u'. Ovaj kameni megalitski krug i padina na kojoj se nalazi gleda u pravcu jugoistoka što dodatno upućuje na to kako je vrlo lako moguće da je riječ o drevnom prapovijesnom opservatoriju ili pak sunčanom satu gdje su temeljem položaja sjena kamenja ili bilo kakvog štapa postavljenog u sredini kruga, u trenutcima izlazaka sunca izračunavani precizni datumi i dijelovi godine kao npr. zimski i ljetni solsticij, ravnodnevnice i slično. U nastavku obilaska brijega i na posve zapadnim i sjeverozapadnim padinskim stranama pronađeni su dijelovi megalitskih suhozidnih bedema na kojima je jasno vidljivo napravljen veliki kompleks s grobljem, crkvom i kućama. Također i u ovim dijelovima uz i pored bedema prisutni su ostaci prapovijesno-antičke keramike, dijelovi amfora i drugih posuda. Nadalje, kao dodatne bitne pokazatelje da se ovdje u prapovijesti nalazilo naselje s kućama i vanjskim bedemima, vrijedi navesti zamijećene brojne komade pečene zemlje uz niske suhozidiće što ukazuje na pozicije po padinama gdje su nekad davno stajale prapovijesne nastambe ili kućice. Pored ovoga također vrlo važno je napomenuti kako su brojni vršni rubovi bedema tek vidljivi na travnato-zemljanoj površini što jasno ukazuje kako je velik dio drevnih zidina posve zatrpan usljed dugotrajnih vremenskih neprilika, atmosferilija i sličnoga čime se očituje jedan ogroman potencijal za neka buduća arheološka iskopavanja svih ovih zatrpanih i obrušenih arhitekturalnih ozidanih dijelova, ukoliko do njih uopće dođe.
Sve u svemu, kad sagledamo sveukupno prisutne prepoznate i snimljene arhitektonske elemente prapovijesnih zidova te ostataka nastambi, uključujući gotovo sigurno prisutni monumentalni gradinski ili akropolski zidani dio koji je danas trajno zatrpan podno groblja i crkve, možemo u vizualnom smislu predočiti sliku na kojoj se na vrhu ovog brijega u vremenu prapovijesti nalazi jedna impozantna prapovijesna gradina, ustvari prapovijesni grad sa prstenasto-radijalnim bedemima podno vrha i na padinama, te ogromnom akropolom, odnosno masivnim ozidanim građevinama na samom vrhu, tj.u središtu, gdje se ustvari nalazio tadašnji kameni hram ili drevno svetište ovih prapovijesnih stanovnika. A ako samo pogledamo i današnju sliku; da se, i zašto se, ustvari točno na vrhu ovog najistaknutijeg brijega u Gabeli, nalazi crkva sv.Stjepana, to nam nepobitno govori da je riječ o svetom brdu, ali ne samo o svetom u današnja vremena već svetom još od davnih, pa i prapovijesnih vremena. Jer, potrebno je naglasiti da se svetost mjesta kroz vrijeme, i kroz tisućljeća, nasljeđivala, a posebice svetost vrhova brda i planina, kako brojnih u primorju i zaleđu Jadranske obale na čijim se vrhovima nalaze crkvice napravljene na prapovijesnim gomilama ili gradinama, tako i ovog gabelskog svetog brda sa crkvom sv.Stjepana. Te u konačnici, ostaje otvoreno pitanje da li se čak na ovom brdu na prostoru oko i ispod crkve, nalaze ruševine drevne Troje? A ovo pitanje, iako se danas 'znanstveno i službeno' uzima činjenica da je Troja na brdu Hisarlik u današnjoj Turskoj, uopće nije riješeno, budući da još nema stopostotno čvrstih i neporecivih dokaza ili pronalazaka da je baš Troja tamo. Pa dok se god ne pronađe takav i nepobitan dokaz o pravoj lokaciji Troje, pitanje gdje se ona nalazi, i gdje se može nalaziti drevna Troja, opravdano stoji, kako za lokaciju u Turskoj tako i za područje Gabele u Hercegovini.
U nekoliko ranijih članaka tj.otkrića autor ovog teksta pokazao je kako se jedan izuzetno bitan prapovijesni grad - ilirsko-helenističkih obilježja nalazi na prostoru današnje Doljanske gradine, što je u gotovo neposrednoj blizini Gabele http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/2016/02/ekskluzivno-razotkriven-misteriozni.html . Iz ovog opsežnog autorovog teksta i brojnih fotografija, kao i ranijih neprocijenjivo vrijednih pronalazaka na ovom prostoru poput reljefa u stijeni braće Dioskura, može se vrlo pouzdano zaključiti, a to je i teza autora ovih redaka, da se ustvari pravi ilirski (ilirsko-helenistički) emporij ili trgovište koje je opisano u kultnom dijelu grčkog putopisca Pseudoskilaka - Periplus (oplovidba) iz 4.st.pr.Kr. - ne nalazi u antičkoj Naroni u Hrvatskoj kod Metkovića već upravo na prostoru ove Doljanske gradine neposredno iznad rijeke Neretve. Naime, jako je važno naglasiti kako postoje upravo brojni i nepobitni dokazi koji idu u prilog ovoj tezi, tj. ustvari tome da je u arheološkom kontekstu ovog prapovijesnog razdoblja Hercegovini 'ukraden', 'premješten' ili prisvojen Pseudoskilakov drevni emporij u Naronu, gdje naravno on tamo niti ne pripada jer se tamo niti ne nalazi. Kao ključne dokaze možemo prosvijetliti sve čitatelje ovih redaka i navesti to: da na prostoru antičke Narone (današnje selo Vid kod Metkovića) nisu pronađeni artefakti i pokretni nalazi stariji od 3 i 4.st.pr.Kr., zatim to da se na prostoru Doljanske gradine nalaze tipični ilirsko-helenistički megalitski bedemi koji su upravo karakteristični za period između 7 - 3 st.pr.Kr., te vjerojatno najbitniji dokazi su nevjerojatna i obilna količina prapovijesne helenističko-antičke keramike i ostalih predmeta na prostoru gradine u Doljanima, što bez ikakve sumnje i bespogovorno dokazuje da je prostor današnje Doljanske gradine bio vrlo važno drevno mjesto u periodu 5 i 4.st.pr.Kr.na kojeg se odnosi upravo opisani Pseudoskilakov gornji emporij na Neretvi. Možemo nadalje samo zamisliti kakva bi se prava arheološka čuda otkrila kad bi domaći ili strani arheolozi krenuli detaljno istraživati i iskopavati širi prostor i ove Doljanske gradine, ali isto tako i impozantne gradine kod sela Gorica neposredno sjevernije od Gabele.
A da se upravo na prostoru same Gabele tj.na širem prostoru ''Salinas Price-ove Troje'' nalaze ostaci prapovijesnih zidova jednog potpuno nepoznatog drevnog grada, tj.neregistrirane prapovijesne gradine, pokazuje nedavni autorov pronalazak, ustvari otkriće sustava suhozidnih bedema od mjestimično klesanog kamena uzidanog u tzv.ciklop metodi s mjestimičnim megalitskim karakterom, na istaknutom zapadnom gabelskom brijegu kod katoličkog groblja i crkve sv.Stjepana, što je na potpuno drugom i suprotnom kraju Gabele od mletačke utvrde i ranije ''Salinas-Price-ove Troje'' ustvari grada Ilija. Još tijekom prethodno opisanog obilaska i razotkrivanja Doljanske gradine tijekom proljetnih mjeseci, autor je na specijalno načinjenim fotografijama od ove gradine u pravcu Gabele, zamijetio da čitavom Gabelom svojim oblikom i položajem daleko najviše dominira brdo na čijem se vrhu nalazi crkva sv.Stjepana. Daljnjim pregledom fotografija, te paralelnom analizom avionskih i satelitskih snimaka, autor je uvidio da se neposredno podno istočnih, južnih i jugozapadnih strana vrha brda gdje je crkva pružaju ruševine prapovijesnih bedema i drugih nepoznatih građevina. Nedavnim dolaskom na lice mjesta i detaljnijim terenskim pregledom pronađeno je i više od pretpostavljenog te očekivanog. Naime, neposredno podno istočnog ruba davno ozidanog i izbetoniranog groblja jugoistočno od same crkve pronađen je te potom snimljen uistinu tipični prapovijesni ili drevni-antički bedem koji je, iako danas u velikoj mjeri razrušen, jasno vidljivo izgrađen od poligonalnih klesanaca postavljenih u dva vanjska lica sa središnjom ispunom od sitnijih kamenja. Dolaskom do jedne, padinski niže, sekcije ovog drevnog bedema, s njegove vanjske strane te naknadnim razmicanjem guste obrasle vegetacije na vidjelo je 'izronio' uistinu pravi i tipični antički bedem izgrađen od fino klesanih kamenih blokova osrednje veličine s više stranica (poligonalni stil), koji su međutim jako precizno u tzv.ciklop metodi bez veziva složeni u zid. Još daljnjim naknadnim obilaskom najnižeg kraka ovog zida pronađeni su dijelovi pravog megalitskog bedema od ogromnih, mjestimično i preko tone teških, kamenih blokova temeljem čega se sasvim jasno razlučuje kako je riječ o pravom prapovijesnom gradinskom bedemu. A da je ovaj bedem samo jedan od mnogih koji se prostiru i koji su se prostirali još u prapovijesnom dobu po čitavom ovom brijegu, kako na padinama tako i posebice na vršnom dijelu brda gdje je čitav taj gradinski dio posve prekriven još ranije izgrađenim kompleksom katoličkog groblja, crkve, i ostalih objekata. Idući i probijajući se kroz gusto mediteransko zimzeleno grmlje vršnim dijelom padine brijega prema zapadnim stranama, pronađen je jasno razlučivi prapovijesni gradinski megalitski bedem s mjestimičnim bolje isklesanim kvaderima i poligonalnim blokovima, koji gotovo sigurno predstavlja jednu južnu sekciju vanjskog prstenastog bedema ove nepoznate gradine. Naime, upravo na ovom dijelu jasno se može zapaziti kako se ovaj drevni megalitski bedem prostire ispod novijeg betonskog visokog rubnog zida groblja, što samim time pokazuje i dokazuje činjenicu da su nažalost najmonumentalniji gradinski dijelovi, bedemi, građevine, pa i sami akropolski dio ovog prapovijesnog grada, u potpunosti trajno zatrpani ispod ogromnog betonskog kompleksa sa grobljem, crkvom, kapelicom i ostalim građevinama ili kućama što se sve danas nalazi na vrhu ovog impozantnog gabelskog brijega. U kontekstu svega pronađenog, posebice svih ovih prapovijesno-antičkih suhozidnih bedema i građevina, jako je bitno navesti i to kako čitav prostor uokolo ovih zidova, kako na površinama kulturnih slojeva između samih zidova, tako i unutar ili na samim zidovima, sadrži veliku količinu prapovijesne i antičke keramike, odnosno dijelove raznoraznih grnačarijskih posuda, amfora i slično. Među svim ovim keramičkim ostacima, prema autorovom izravnom terenskom uvidu i pretpostavci dominiraju ostaci amfora najvjerojatnije željeznodobne starosti tj.iz perioda helenizma. No, jako je bitno naglasiti kako su upravo uz same gradinske bedeme, a dijelom čak i unutar njih, pronađeni dijelovi prapovijesne i to prilično sigurno brončanodobne keramike, što maksimalnu kronološku dataciju čitave ove gradine stavlja u brončano doba, a što je samim time podudarno upravo vremenu kad se vodio čuveni Trojanski rat. A nadalje, da ni u ovom svemu nije niti blizu kraj, autor je na još zapadnijem padinskom dijelu podno dijelova suhozidnih bedema pronašao tipične prapovijesne megalite odnosno ogromne i preko tone teške komade kamena koji su jasno vidljivo na blago nagnutoj i zaravnjenoj vapnenačkoj plohi specijalno postavljeni u krug. Odnosno, ovdje je riječ o pravom 'Hercegovačkom Stonehenge-u'. Ovaj kameni megalitski krug i padina na kojoj se nalazi gleda u pravcu jugoistoka što dodatno upućuje na to kako je vrlo lako moguće da je riječ o drevnom prapovijesnom opservatoriju ili pak sunčanom satu gdje su temeljem položaja sjena kamenja ili bilo kakvog štapa postavljenog u sredini kruga, u trenutcima izlazaka sunca izračunavani precizni datumi i dijelovi godine kao npr. zimski i ljetni solsticij, ravnodnevnice i slično. U nastavku obilaska brijega i na posve zapadnim i sjeverozapadnim padinskim stranama pronađeni su dijelovi megalitskih suhozidnih bedema na kojima je jasno vidljivo napravljen veliki kompleks s grobljem, crkvom i kućama. Također i u ovim dijelovima uz i pored bedema prisutni su ostaci prapovijesno-antičke keramike, dijelovi amfora i drugih posuda. Nadalje, kao dodatne bitne pokazatelje da se ovdje u prapovijesti nalazilo naselje s kućama i vanjskim bedemima, vrijedi navesti zamijećene brojne komade pečene zemlje uz niske suhozidiće što ukazuje na pozicije po padinama gdje su nekad davno stajale prapovijesne nastambe ili kućice. Pored ovoga također vrlo važno je napomenuti kako su brojni vršni rubovi bedema tek vidljivi na travnato-zemljanoj površini što jasno ukazuje kako je velik dio drevnih zidina posve zatrpan usljed dugotrajnih vremenskih neprilika, atmosferilija i sličnoga čime se očituje jedan ogroman potencijal za neka buduća arheološka iskopavanja svih ovih zatrpanih i obrušenih arhitekturalnih ozidanih dijelova, ukoliko do njih uopće dođe.
Sve u svemu, kad sagledamo sveukupno prisutne prepoznate i snimljene arhitektonske elemente prapovijesnih zidova te ostataka nastambi, uključujući gotovo sigurno prisutni monumentalni gradinski ili akropolski zidani dio koji je danas trajno zatrpan podno groblja i crkve, možemo u vizualnom smislu predočiti sliku na kojoj se na vrhu ovog brijega u vremenu prapovijesti nalazi jedna impozantna prapovijesna gradina, ustvari prapovijesni grad sa prstenasto-radijalnim bedemima podno vrha i na padinama, te ogromnom akropolom, odnosno masivnim ozidanim građevinama na samom vrhu, tj.u središtu, gdje se ustvari nalazio tadašnji kameni hram ili drevno svetište ovih prapovijesnih stanovnika. A ako samo pogledamo i današnju sliku; da se, i zašto se, ustvari točno na vrhu ovog najistaknutijeg brijega u Gabeli, nalazi crkva sv.Stjepana, to nam nepobitno govori da je riječ o svetom brdu, ali ne samo o svetom u današnja vremena već svetom još od davnih, pa i prapovijesnih vremena. Jer, potrebno je naglasiti da se svetost mjesta kroz vrijeme, i kroz tisućljeća, nasljeđivala, a posebice svetost vrhova brda i planina, kako brojnih u primorju i zaleđu Jadranske obale na čijim se vrhovima nalaze crkvice napravljene na prapovijesnim gomilama ili gradinama, tako i ovog gabelskog svetog brda sa crkvom sv.Stjepana. Te u konačnici, ostaje otvoreno pitanje da li se čak na ovom brdu na prostoru oko i ispod crkve, nalaze ruševine drevne Troje? A ovo pitanje, iako se danas 'znanstveno i službeno' uzima činjenica da je Troja na brdu Hisarlik u današnjoj Turskoj, uopće nije riješeno, budući da još nema stopostotno čvrstih i neporecivih dokaza ili pronalazaka da je baš Troja tamo. Pa dok se god ne pronađe takav i nepobitan dokaz o pravoj lokaciji Troje, pitanje gdje se ona nalazi, i gdje se može nalaziti drevna Troja, opravdano stoji, kako za lokaciju u Turskoj tako i za područje Gabele u Hercegovini.
Pogledi prema Gabeli s druge strane Neretve od Doljanske gradine-snimci načinjeni proljetos (slike dolje):
Pogled na prostor Gabele (na slici desno tj.istočno brdo je mjesto 'Salinas Price-ove Troje i Mletačke utvrda a posve lijevo je vidljivo istaknuto i najviše brdo s crkvom sv.Stjepana
Istočno manje uzvišenje s impozantnom srednjovjekovnom Mletačkom utvrdom - 'Salinas Price-ova Troja' (slike dolje)
Zapadnije, prethodno neistraživano, brdo s crkvom sv.Stjepana (slike dolje):
U sredini slike na padini ispod crkve i masivnog betonskog platoa, jasno vidljivo se pružaju prapovijesno-antičke zidine
Ilustracija izgubljenog prapovijesno-antičkog grada (možda čak i drevne Troje) na brdu s crkvom sv.Stjepana u Gabel ; Possible ruins and walls of ancient Troy city - Gabela (southern Herzegovina)
Pitoreskni i prelijepi ambijent prostora uokolo crkve sv.Stjepana, prostor koji svojom položajem, ljepotom, vegetacijom i pogledom uistinu odaje osjećaj svetosti ovog mjesta
Crkva svetog Stjepana - Gabela
Pogled ispod crkve prema sjeveroistoku
Pogled ispod groblja u pravcu jugozapada i drevne rimske Narone
JUGOISTOČNE PADINE BRIJEGA PODNO CRKVE I PRONAĐENI OSTACI DREVNIH ZIDINA:
Tipični prapovijesno-gradinski zid ovdje se vidljivo 'gubi' unutar guste vegetacije koja ga je u potpunosti zamaskirala na bilo kakvim satelitskim snimcima
Na padini su prisutni brojni prapovijesni podesti i terasice omeđene krupnim (megalitskim) amorfnim kamenjem, gdje su nekad davno stajale kućice drevnih Prailira - a možda i samih Trojanaca
Približeni pogled na impozantnu Doljansku gradinu s druge strane Neretve iznad sela Doljani - ustvari riječ je o pravoj ilirskoj piramidi i urbanom ilirskom kompleksu uokolo nje, a čitav prostor gradine je još u 4.st.pr.Kr.je bio strateško važno trgovište ili emporij
Jedna od sekcija drevnog zida s vidljiva dva lica, posebno vanjskim s krupnim ili megalitskim blokovima, a zid se pruža još u dubinu ispod zemlje te ga treba tek razotkriti
Vidljivi postavljeni ogromni megalitski neobrađeni blokovi vapnenca
Podzidane i ozidane prapovijesne stambene terase
Ogromni višetonski megaliti postavljeni da štite vjerojatno jedan značajan stambeni dio
Dio nađene keramike na ovom dijelu prostora - najvjerojatnije antičke-helenističke, pri čemu bi se moglo raditi o dijelu jedne amfore.
Zarasli dio megalitskog bedema
Antička keramika prisutna je doslovno posvuda na padini
Također pronađeni 'arheološki artafakt' - mnogima znano piće, čiji je čep već sad postao davno zaboravljeni predmet
Ostaci kamenih, megalitskih zidova
Brojna antička keramika (dijelovi amfora i posuda) je prisutna unutar i uokolo ovih zidova što dokazuju njihovu izgrađenost još u antičkim vremenima
Vidljivi ostaci finije klesanih megalitskih blokova
Pronađeni ulomak prapovijesne keramike
OSTACI PRAPOVIJESNOG GRADINSKOG BEDEMA (slike dolje):
Jasno vidljivi s vanjske strane finije isklesani kameni blokovi
Gradinski bedem se na ovom dijelu padine povija u drugom smjeru
Pronađeni ulomak prapovijesne (brončanodobne) posude neposredno uz ovaj bedem (slike dolje):
Razotkrivena fino ozidana u tzv.ciklop tehnici sekcija gradinskog bedema (slike dolje):
The polygonal wall of Preillyrian hillfort - possible ancient Troy city
U dijelovima zidina prisutni su i pojedini ogromni megaliti
Pogled s ove gradine prema istočnom gabelskom brijeg i prema Mletačkoj utvrdi ili Troji Salinas Price-a (slika gore i dolje):
Jasno uočljivi prapovijesni bedemi se prostiru svuda po padini
Ostaci velikog gradinskog megalitskog bedema neposredno ispod betonskog kompleksa s grobljem (slike dolje):
Vidljivi veliki megaliti unutar izvornog zida neposredno podno 'modernog' betonskog zida - dodir prapovijesti i današnjice
Pojedini finije klesani megalitski kvadratični blokovi prisutni su unutar ovog drevnog zida
I ovdje se jasno vidi kako je ovaj prapovijesni gradinski megalitski bedem u potpunosti pregrađen tj.zatrpan masom modernog betona, odnosno ustvari čitav vršni i najmonumentalniji dio ove drevne gradine - prapovijesnog grada - akropola je u potpunosti i trajno uništena i zatrpana
Vidljivo pružanje gradinskog bedema neposredno ispod betonskog ruba groblja
Vršni i rubni dio drevnog bedema vidljivo izviruje na suhoj travnatoj površini u smjeru zapada
Pronađena prapovijesna (najvjerojatnije brončanodobna) keramika
Prapovijesna - brončanodobna keramika nađena na ovom bedemu (slike dolje):
Razotkrivena finija ciklopska sekcija gradinskog bedema (slike gore):
Vidljivi rubni ozidani dio, danas zatrpan debelim slojem zemlje i sitnog kamenja te zarastao travom i grmljem
Još jedan komad prapovijesne keramike
PRAPOVIJESNI MEGALITSKI KAMENI KRUG - 'HERCEGOVAČKI STONEHENGE' (slike dolje):
'GABELSKA SFINGA' ILI 'GABELSKI LAV' ali ne iz doba mlečana već puno puno stariji - PRAPOVIJESNI-
Dio prirodnog kamena (živca) koji je vidljivo dijelom isklesan u obliku lava ili neke druge slične životinje, sfinge ili pak nešto drugo - slike dolje:
Ostali bedemi i pronalasci na zapadno-sjeverozapadnim stranama podno crkve (slike dolje):
Prapovijesna (moguće brončanodobna) keramika
Antička, najvjerojatnije helenistička, keramika
Brojni komadi pečene zemlje razasuti su po kulturnim slojevima uz dijelove drevnih zidova - pokazatelj mjesta prapovijesnih nastambi ili kućica
Najvjerojatnije dijelovi jedne amfore ili nekog helenističkog posuđa
Zanimljivi ulomak tzv.žrvnja od metamorfne stijene donešene od neretvanskih šljunčanih nanosa - riječ je o prapovijesnoj alatci koja se koristila za usitnjavanje ili mljevenje raznoraznog žita, sjemenki, sitnog povrća i slično -za što je služila posebno zaravnjena i izglačana jedna strana (desni dio komada na slici)
Pronađena sekcija gradinskog bedema u bazi napravljenog od velikih neobrađenih, ili djelomično obrađenih, blokova kamena, koji je jasno vidljivo pregrađen masivnim naknadnim betonsko-građevinskim temeljom groblja, crkve i ostalih građevina, posve na sjeverozapadnom dijelu brijega podno rubnog zida groblja
Pogled u pravcu sjevera
Pogled u pravcu sjeveroistoka i vidljivom gradu Čapljini te vidljivom moćnom (daorskom) tzv.Malom gradinom na vrhu brijega iznad grada
Pogled prema istoku i vidljivom Deranskom jezeru te izrazito upečatljivom piramidolikom strmom brdu Budisavina na čijem se vrhu nalazi javnosti nepoznata, jedna moćna ilirska gradina (slika gore i slike dolje):
Primjedbe
Objavi komentar