NEISTRAŽENA ARHEOLOŠKA ČUDA NEUMSKOG ZALEĐA - ILIRSKI MEGALITSKI HRAMOVI, OPSERVATORIJI, GRADINE, ANTIČKE CESTE, KIKLOPSKE ZIDINE - OGROMAN TURISTIČKI POTENCIJAL NEUMA

RAZOTKRIVENE NEPOZNATE ANTIČKE MEGALITSKE CESTE, GRAĐEVINE I GRADINE U IMPRESIVNOM KRŠKOM KRAJOLIKU NEUMSKOG ZALEĐA; 

Iako površinom prostiranja zaleđe Neuma nije pretjerano veliko, na ovom relativno malom prostoru kriju se uistinu nevjerojatna arheološka čuda koja su smještena na isto tako nevjerojatnim i fascinantnim krškim reljefnim oblicima. Posljednjim terenskim istraživanjem ustanovljeno je to, kako doslovno svaki kutak neumskog zaleđa sadrži javnosti potpuno nepoznate, i u stručnom arheološkom smislu potpuno neistražene, prapovijesne građevine, gradine, gomile, ali isto tako i ostatke monumentalnih antičkih, rimsko-ilirskih cesta izgrađenih u megalitskom graditeljskom stilu.
Kombinacijom visokorezulucijskog fotografskog detaljnog snimanja pojedinih brdskih uzvišenja te izravnih terenskih obilazaka razotkrivene su uistinu nevjerojatno vješto ozidane, kamene, odnosno megalitske građevine iz prapovijesnog te antičkog (ilirsko-helenističkog, a možda i rimskog) vremena na brdima iznad zaseoka Glimoč, zatim na brdima Pasjeka, Moševske stijene, kod sela Moševići, Grabovica, Prapratnica, Kiševo, Babin Do, te kod sela Kovraga.
Među svim ovim razotkrivenim i snimljenim arheološkim lokalitetima, kao najzanimljivije mogu se izdvojiti arheološki lokaliteti na brdu iznad zaseoka Glimoč, Kovraga, te kod sela Grabovica. U slučaju gotovo svih ovih lokaliteta riječ je o dosada potpuno nepoznatim, neistraženim te neregistriranim prapovijesnim i antičkim građevinama, koje kao takve pobuđuju još privlačniji i zanimljiviji interes za njihovim budućim obilascima te istraživanjima. A koliki ogroman arheološko-povijesni istraživački potencijal sadrži širi prostor zaleđa Neuma pokazuju i raniji pronalasci nekoliko artefakata koji se mogu datirati čak i u starije kameno doba (paleolitik) - http://www.zupa-gospeodzdravlja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=177:povijest&catid=49:povijest-zupe&Itemid=193 .
U slučaju lokaliteta Glimoč, autor je detektirao da se gotovo čitavo impresivno vapnenački-okršeno piramidoliko brdo visine 244 m, od strane prapovijesnih ilirskih stanovnika ovog kraja nevjerojatno vješto u građevinskom smislu modificiralo i pregradilo. Odnosno, na svim padinskim stranama, a posebice na vršnom dijelu, ovog brda, nalaze se prave megalitske ili kiklopske zidine napravljene od brojnih, masivnih često preko jedne tone teških, vapnenačkih blokova koje su ti drevni prastanovnici neumskog Gradca - Iliri, vadili na lici mjesta od prirodnih geoloških slojeva, pri čemu su ih nakon odlamanja također i na licu mjesta obrađivali tj.isklesavali, te ih potom finalno vješto slagali u suhozidne bedeme, koji su u ovom slučaju pravi kiklopski zidovi. Još detaljnijim uvidom samog vršnog dijela ovog piramidolikog, vizualno i reljefno jako upečatljivog brda, može se uvidjeti kako je on posebno 'izmanufakturiran' ili građevinski modificiran, pri čemu su jasno vidljivo, sve od nižih padina prema samom vrhu napravljene brojne horizontalne terase i svojevrsna stepeništa podzidana megalitskim zidovima s najmasivnijim ozidanim formama na vršnom dijelu, što sveukupno ukazuje da se na krajnjem vrhu brda ovdje nalazi jedan svojevrsni megalitski ilirski hram ili kultno-obredno mjesto koje je najvjerojatnije korišteno kao drevna zvjezdarnica ili arheo-opservatorij.  A da glavni pokazatelj prapovijesnog karaktera ne predstavljaju samo arhitekturalni nepokretni dijelovi poput navedenih megalitskih bedema, jasno pokazuje činjenica prisustva ogromne količine prapovijesne keramike, te ostataka glinenih prapovijesno-ilirskih posuda, amfora, i drugih predmeta, što se može naći uz ove kamene megalitske zidove i građevine.
U okviru prapovijesno-ilirskog perioda, također vrlo impozantni razotkriveni graditeljski ostaci, nalaze se neposredno istočnije od prethodno opisanog lokaliteta, gdje su na južnoj padinskoj strani te na samom vrhu izduženog ušiljenog brdskog lanca, zamijećeni i snimljeni masivni ozidani dijelovi s megalitskim zidovima i podzidama, Također, uzduž čitave južne padinske strane ovog izduženog brdskog hrbata iznad same crkve u Gradcu, te u pravcu istoku, prostiru se prapovijesne kiklopske zidine, podzide, ceste, kao i megalitske građevine.
U sklopu svih detaljnije snimljenih kamenih građevina i graditeljskih ostataka, možda najinteresantniji pronalazak predstavljaju razotkriveni ostaci prave antičke (rimsko-ilirske) ceste, na prostoru sela Grabovica južno od Gradca. Na prvi pogled ne tako uočljiva, ova cesta prostire se na sjevernim padinama jednog zanimljivog stijenovitog brda, pri čemu se nalazi na stijenama tamnosive do smeđkaste boje koje ustvari predstavljaju stijene iz doba dinosaura, tj. dolomite i dolomitične vapnence bogate bitumenom, gornjojurske starosti, ili drugim riječima rečeno radi se o stijenama saturiranim naftom. Autorim pobližim uvidom ove drevne ceste jasno se može zaključiti kako je riječ o antičkoj, moguće rimskoj, a još vjerojatnije i starijoj - ilirskoj cesti, budući da je sa vanjske strane obzidana i izgrađena od velikih megalitskih mjestimično bolje klesanih, kamenih blokova koji su međusobno složeni ili uglavljeni u tipičnom tzv.ilirsko-helenističkom stilu. Na znatnom dijelu ove drevne, antičke ceste ostali su dobro očuvani -megalitski- ozidani rubnjaci ili rubni dijelovi ceste, pri čemu se vidi da je cesta u tim dijelovima široka oko, pa i preko, tri metra. Nadalje, zamijećeno je kako se zbog heterogene geološke građe točno na mjestu gdje je ova cesta izgrađena, u njenim rubnim dijelovima nalaze raznoliki kameni blokovi, među kojima su pojedini svjetliji i bijelkasti pravi vapnenci, a pojedini tamnosivi i tamniji dolomiti ili dolomitizirani vapnenci. Gladajući izvanrednu graditeljsku vještinu kojom su drevni antički narodi (Iliri ili pak Rimljani) napravili ovu cestu, te kako ona, sa svojim kamenim rubnjacima savršeno prilagođeno i blago valovito, prati prirodne nagibe i kosine, može se u trenucima osjetiti drevni osjećaj i vizija prolaska antičkih konja, konjanika i konjskih kola s rimskim ili pak ilirskim vojnicima.
Pored ovih, istaknutijih, prapovijesno-antičkih, kamenih i megalitskih građevina, vrlo interesantne ostale prapovijesne građevine, predstavljaju ostaci jedne vrlo zanimljive megalitske 'gomile' ustvari danas obrušene megalitske građevine kod sela Kiševo, zatim jasno vidljivi ostaci također megalitskih zidina i građevina, danas u obliku gomila, zapadno od istog sela Kiševo na vrhovima brda Velika i Mala Batina, te brda Čerješ kod sela Babin Do. Te svakako vrijedno spomena jest postojanje jednog velikog doslovce pravog izgubljenog ilirskog grada, ustvari ogromne prapovijesne gradine s također jasno uočljivim megalitskim zidinama širem području sela Moševići, o čemu će, nadamo se, biti još riječi u nekim budućim tekstovima, nakon što se još detaljnije i pobliže istraži ovaj vrlo značajan neumski i hercegovački arheološki lokalitet.
Sve u svemu, svi ovdje prikazani, opisani ili pak navedeni arheološki lokaliteti, predstavljaju neporecivo velik pa i ogroman turistički potencijal Neuma, i ovog najjužnijeg dijela Bosne i Hercegovine, čije vrijeme rasvijetljavanja, prepoznavanja, te kao takvog i iskorištavanja, tek predstoji u budućem periodu.

Ostaci kamene prapovijesne gradine kod sela Prapratnica na vrhu brda (slike dolje):




ILIRSKI MEGALITSKI ZIDOVI, PODZIDE, KUĆE TE HRAM (DREVNI OPSERVATORIJ) NA PIRAMIDOLIKOM BRDU IZNAD SELA GLIMOČ (slike dolje):














Zamijetljivi ostaci megalitskih (kiklopskih) zidina, građevina, gradina na brdskom lancu iznad neumskog Gradca i zaseoka Kovraga (slike dolje): 







KRŠKI PEJZAŽI PREMA SELIMA DUBRAVICA I GRABOVICA (slike dolje):

Pogled od jugoistoka prema Gradačkom polju, jednom od vizualno, najljepših krških polja u Dinaridima






Pitoreskno, mediteransko hercegovačko selo Dubravica u neumskom zaleđu


ANTIČKA CESTA KOD SELA GRABOVICA (slike dolje) 

Iz daljine zamijećeni rubni dio antičke ceste ozidan u tipičnom ilirsko-helenističkom megalitskom stilu (slike gore)








Pogled na megalitski stil vanjskog ruba ove drevne antičke ceste (kao mjerilo veličine kamenih blokova postavljen mobitel)


Antička (rimsko-ilirska) cesta / Ancient (Roman-Illyrian) road near Neum (southern Herzegovina)







Zanimljiva i fascinatna krševite brda oko sela Grabovica

Pogled na megalitske (ogromne) kamene blokove s vanjske strane jednog dijela drevne ceste




Pejzaži krša i ostaci megalitskih građevina na istočnom dijelu Gradačkog polja (slike dolje):


Ostaci jasno vidljivog megalitskog zida a možda i drevne ceste

Nazirući ostaci jedne veće kamene megalitske građevine podno vertikalnih stijena




Ostaci megalitskih zidina i građevina (slike gore)

MEGALITSKA ILIRSKA GOMILA - GRAĐEVINA kod sela Kiševo (slike dolje):
Pogled prema velikom i istaknutom brdu zap.od Moševića









Ostale detektirane megalitske građevine, zidovi, podzide, gomile, gradine i slično na širem prostoru sela Kiševi, Moševići i Babin Do (slike dolje):




Pogled na valovito-slojevite i impresivne bijele vapnenačke stijene donjokredne starosti zap.od Kiševa


Kiklopski zid detektiran na jednom od vrhova zap.od Kiševa

Prelijepa mala kornjačica (dalmatinska čančara) polako se kreće između vapnenačkih kamenja

Vrh istaknutog brda kod Moševića gdje je već registrirana tzv.Moševska gradina - pri čemu se uočavaju kameni megalitski bedemi


Jedan od megalitskih zidova (slike gore) koji se nalazi neposredno uz novoizgrađenu magistralnu cestu Neum-Stolaca kod Vranjeva Sela neposredno iznad Neuma, i to gotovo u krugu ranije pronađenog bogatog ratničkog groba (gomile) ilirskog vojnika iz 5 st.pr.Kr. što je opisano unutar znanstvenog rada:(https://bib.irb.hr/datoteka/523163.Kavur_Capek_NEUM_2011.pdf )


PODRUČJE MOŠEVSKE GRADINE (pejzaži i razotkriveni ostaci megalitskih zidova i građevina)-slike dolje:








Neobični i jedinstveni krški reljef prostora sela Moševići na jurskim tamnijim i krednim svjetlijim stijenama - dolomitima i vapnencima (slike dolje):




Dio jedne manje gradine kod Moševića (pogled prema jugu i Pelješcu)



Pogled prema Neumu i vidljivom polutoku Pelješac u pozadini


Megalitske zidine ilirske gradine-grada kod sela Broćanac (slike dolje):


Megalitske gradine i gomile kod sela Prapratnica (slike dolje):





























Primjedbe