U BOBANOVOJ DRAGI KOD GRUDA PRONAĐENE KIKLOPSKE ZIDINE HELENISTIČKOG STILA - DOKAZ UTJECAJA GRČKOG GRADITELJSTVA U NAJZAPADNIJEM DIJELU HERCEGOVINE / Cyclopean Illyrian-Hellenistic walls discovered in the village Bobanova Draga near Grude (southwestern Herzegovina)

ILIRSKA GOMILA S KIKLOPSKIM HELENISTIČKIM ZIDOM U BOBANOVOJ DRAGI - NAJZAPADNIJA HELENISTIČKA GRAĐEVINA U HERCEGOVINI ?

Šire područje sela Sovići i Gorica, kojima pripada i mali zaselak Bobanova Draga na krajnjem zapadu grudske općine sadrži neke od najvrijednijih arheoloških nalazišta u čitavoj zemlji, te je u arheološkom smislu ovaj dio Hercegovine relativno dobro poznat. No, iako je ovo područje poznato po arheološkim nalazima, veći dio površine zapadno od Gruda pa sve do granice s rep.Hrvatskom u principu je do danas ostao gotovo neistražen. U okviru toga, vrlo slično kao i u slučaju gradine Batingrad južno od Posušja, predrimski ili prapovijesni lokaliteti ovog prostora najdetaljnije su istraženi tek u par navrata i to vrlo davno od strane poznatog istraživača Ćire Truhelke tijekom 1898, te znatno kasnije od strane Petra Oreča tijekom kraja 70ih godina prošlog stoljeća koji je istražio velike prapovijesne gradine sjevernije od ovog prostora u pravcu posuške općine. Pri tome treba naglasiti kako su sva ova ranija istraživanja, koja su urodila izvanrednim nalazima i otkrićima, vršena gotovo isključivo na području sela Gorica i Pit, relativno zapadnije od Bobanove drage. Sva kasnija istraživanja od vremena Truhelke i Oreča usmjerena su bila gotovo isključivo ka iskopavanjima antičkih-rimskih te postrimskih ostataka na širem području sela Gorica. U tom smislu, područje Bobanove Drage kao i gotovo čitav pojas zapadno od Gruda pa sve do granice s Hrvatskom s prethodno tek detektiranim i registriranim prapovijesnim gradinama i gomilama, ostalo je i dan danas neistraženo u pogledu predrimskog ili prapovijesnog doba. 

Nedavnim terensko-istraživačkim obilaskom područja neposredno iznad zaselka Bobanova Draga autor portala je u okviru jedne velike (ilirske) gomile, ranije tek registrirane kao prapovijesna gomila, razotkrio impozantni megalitski ili kiklopski zid s jasno vidljivim helenističkim graditeljskim obilježjima. Ovaj  masivni, ili bolje rečeno monumentalni bedem koji čini južnu podzidu jedne velike drevne kamene građevine, danas sačuvane u obliku velike gomile, posve sigurno je bio poznat lokalnim stanovnicima i svima onima koji su prolazili pored njega. No, unatoč toj činjenici, ranijim i današnjim arheolozima i povijesničarima, ovaj nedvojbeni monumentalni povijesni spomenik, nije predstavljao ništa vrijedno osvrta i istraživanja, pa je tako ostao gotovo u potpunosti ignoriran što je proishodilo njegovu današnju tajanstvenost, te nepostojanje gotovo nikakvih opisa ili fotografija, kako u stručnim, tako posebice u javnim, internetskim medijima. Detaljnijim obilaskom šireg područja ove, po svemu sudeći monumentalne megalitske srušene građevine, autor je uzduž čitavih južnih padinskih strana pri vrhu brda razotkrio brojne ogromne višetonske klesane blokove vapnenca. Nadalje, razotkriveno je i to da se radi o većinom poligonalnim megalitskim blokovima koji su činili masivne, monumentalne zidove i podzide terasastih dijelova u višim padinskim dijelovima brda iznad Bobanove Drage. Daljnjim obilaskom područja, s usponom na viši dio okršenog vapnenačkog brda u pravcu sjevera zapažena je jedna relativno manja prapovijesna gomila koja je prvotno imala oblik stepenaste piramide no danas je, usljed dugotrajnosti vremena i devastacija, sačuvala tek u malim nazirućim dijelovima vidljive takve konstrukcije. Još dalje prema vrhu brda dolazi se do jedne ogromne prapovijesne gradine vrlo neobičnog oblika. Detaljnim uvidom ove, danas gomili slične građevine, autor je došao do pretpostavke da se ovdje nalazi ustvari jedno prailirsko ili prapovijesno obredno mjesto, obredna građevina ili svetište. Ovoj mogućnosti čvrsto ide u prilog nazirući izgled prvobitne arhitekture ove velike građevine - pri čemu se jasno vidi kako je riječ o nekad fino obzidanoj građevini ovalna oblika poput kazališta s pogledom ili otvorenošću u pravcu jugoistoka. Ovakav oblik i vrlo velika površina zaobljenog srušenog dijela ove drevne kamene konstrukcije ukazuje da je možda riječ o nekakvom solarnom obrednom mjestu gdje se štovalo sunce posebice tijekom razdoblja sunčevih solsticija. A da ovi prapovijesno-ilirski objekti, gomile i gradine predstavljaju samo jedan dio vrijednih još uvijek neistraženih oblika arheološke baštine ovog dijela grudske općine pokazuju i brojni ostaci rimskih zgrada, vila, grobnica, naselja, hramova, pri čemu se u neposrednoj blizini opisanih kiklopskih zidina prema dnu padine može pronaći ostatak fino obzidane antičke, najvjerojatnije rimske ceste s dobro isklesanim pretežno četvrtastim vapnenačkim blokovima jednake veličine i manjih dimenzija za razliku od megalitskog helenističkog zida i megalitskih blokova prema vrhu padine na prostoru 'gomile'. 

U svakom slučaju bogatstvo prapovijesnih i antičkih, danas tek malom broju ljudi prepoznatljivih, građevina na širem području zapadno od Gruda pa sve do Imotskog ukazuje koliku neprocijenjivo vrijednu kulturno-povijesnu baštinu koja još uvijek nije upoznata, a pogotovo istražena, sadrži ovaj dio Hercegovine, pri čemu se ovdje prikazani antičko-helenistički objekt sa svojim monumentalnim megalitskim zidom odsada nedvojbeno ubraja u popis iznimno vrijedne povijesne graditeljske baštine ne samo Gruda, već čitave Hercegovine.  

Padina brda iznad Bobanove Drage i pogled prema jugozapadu i čisto vidljivom masivu Biokova s vrhom sv.Jure

Padinski dijelovi brda s brojnim danas posve razrušenim ilirskim i antičkim bedemima (slike dolje):

Pogled na vrh Biokova - sv.Jure iznad Makarske Rivijere

Pronađeno malo kameno ognjište od drevnih stanovnika ovog prostora

VELIKA 'GOMILA' - SRUŠENA MEGALITSKA (HELENISTIČKA) GRAĐEVINA I HELENISTIČKI ZID:

Kiklopske zidine helenističkog stila u bazi ove ogromne gomile / Cyclopan (megalithic) walls in Bobanova Draga near Grude

Jasno vidljivi fino klesani blokovi međusobno uglavljivani na tzv. ciklop način zidanja (slike dolje):

Pronađeni brojni višetonski isklesani blokovi vapnenca na prostoru iznad gomile i pri vrhu padine (slike dolje):

Zamijetljivi fosili rudistnih školjkaša - tzv.rudista koji pokazuju da se radi o gornjokrednim, tzv.rudistnim vapnencima

Ogromni višetonski blokovi unutar danas razrušenih dijelova ove gomile pomalo podsjećaju na stil poznatih Ilira Daorsa koji su možda i ovdje imali 'svoje prste' u prenošenju graditeljskog stila ?

Jasno uočljivi poligonalno (šesterokutno) isklesani veliki vapnenački blok 

Pogled na drugu stranu Bobanove Drage i jednu tipičnu kamenu tzv.stojnu kuću na području Gruda

Pogled prema unutrašnjosti drage s zelenilom i vegetacijom koja daje ljetni izgled pejsaša ovog područja a ne vrijeme sredine prvog mjeseca

Pronađeni megalitski, mjestimično klesani, blokovi i ostaci megalitskih zidina (slike dolje):

Pogled na karakteristično drvo mediteranske makije zeleniku (Phillyrea latifolia) te masiv Biokova u daljini

Pogled prema prapovijesnoj kamenoj građevini na drugoj strani klanca ili drage

Manja prapovijesna gomila s nazirućim ozidanim dijelovima

Jedno fino stablo zelenike kao most bijelog kamena i plavog neba

Pogled od juga prema velikoj gradini, s vidljivim pristupnim ozidanim dijelom, sada u obliku ove izdužene gomile

Pogled prema unutrašnjosti drage u smjeru istoka

Velika prapovijesna gradina (slike dolje):

Rekonstruirani mogući izvorni izgled ove drevne kamene, po svemu sudeći obredne građevine s lučno izvedenim ozidanim konstrukcijama koje su otvorene i gledaju u pravcu jugoistoka (slika gore, slike dolje)

Pogled na tzv.Trostruku gradinu na visokom dijelu brda gdje je od strane Petra Oreča 70ih god.pr.stoljeća otkrivena ranobrončanodobna tzv.Posuška kultura istovremena općepoznatoj Mikeni u Grčkoj

Zumirani pogled na vidljivi masivni vanjski bedem Trostruke gradine koja je svojevrsna grudska Mikena, još uvijek javnosti nepoznata i nedovoljno promovirana

Pogled na tzv.Orlove stine i brdo Svetigora

Pogled na ruševine drevnog prapovijesnog grada na zaravanku brda s nasuprotne strane klanca

Pogled na omanju prapovijesnu gomilu s izvornom arhitekturom u obliku manje stepenaste piramide (autorov direktni uvid) na brdu zapadno od velike gradine

JEDAN OD NAJPREPOZNATLJIVIJIH BRENDOVA HERCEGOVINE - SUHOZIDI (suvozidina, suvozid, duvar) - gdje se svakako ubrajaju i sve prapovijesno-antičke kamene konstrukcije od složenog kamena bez upotrebe veziva ili maltera

Pronađeni poluobrađeni veliki megalitski blokovi vapnenca u obliku ostataka zidina ili kao usamljenih namjerno uspravno postavljenih oblika - tzv.menhira (slike dolje):

Pogled na ostatke antičke (rimske) ceste s fino klesanim četvrtastim blokovima vapnenca

Zanimljiva, nažalost ruševna, višestoljetna stara kuća sa zidovima napravljenim u megalitskom poligonalnom stilu - naslijeđenim od drevnih heleniziranih Ilira