utorak, 14. siječnja 2020.

ČUDESNA ENERGIJA IZGUBLJENIH NEUMSKIH MEGALITSKIH KOMPLEKSA

MAGIČNI MEGALITSKI HRAMOVI I IZGUBLJENI ILIRSKI GRADOVI U NEUMSKIM DŽUNGLAMA - poštovani ljubitelji graditeljske ilirske baštine, u ovom svojevrsnom ekskluzivnom ne toliko velikom predstavljanju tj.postu, prezentiram Vam 'par' sličica od tisuća sličnih koje sam načinio unazad par mjeseci, s ovog uistinu magičnog i nevjerojatnog prostora neposrednog zaleđa Neuma. Ono što se može definitivno kazati, prvo iz aspekta geoklimatološko-botaničkog smisla, da se na ovom prostoru, barem danas, nalazi jedan pravi botanički refugij, jedan reliktni mikroprostor s jedinstvenom vazdazelenom ultramediteranskom vegetacijom prepunom raznolikih zimzelenih tvrdolisnih oblika bilja i stabala, uključujući kako poznatije forme prirodnog lovora, hrasta crnike, meginje, zelenike, česvine, itd, plus još masu drugih nekih oblika zimzelenog gustog bilja koje vrlo moguće predstavlja neke tercijarne relikte odnosno prave botaničke žive fosile i vrste koje bi botaničari mogli istraživati. Evo recimo ove slike procvjetale vegetacije ispod sam uslikao prije nekoliko dana, uz pogled na izgled okoline, vidite da čitav kraj izgleda doslovno poput nekih gustih tropsko-sutropskih prašuma izraslih na krškoj vapnenačkoj podlozi. Drugim riječima rečeno, ovdje je uvijek ljeto, jedina razlika je što je malo ljeti toplije, no sunce i sad ugrije ovdje punim, i plus ova magična gotovo tropska vegetacija, barem meni, daje jedan nevjerojatan i neopisiv osjećaj kad dođete ovdje - kao da doslovno dođete u izgubljeni raj u carstva prašuma. I da stvar bude još moćnija, ustvari, najmoćnija, u tom carstvu ove mediteranske neumske prašume s malo jačim zumom fotoaparatom, a posebice s malo više probijanja kroz te prašume, otkrijete da se ovdje krije doslovno el-dorado nevjerojatnih izgubljenih megalitskih kompleksa koji datiraju iz debele prapovijesti i predrimskog vremena. Onda nadalje, još upotpunjeniji i veći doživljaj daje spoznaja da je ogroman dio tih kompleksa koji se nalaze na vrškovima istaknutijih piramidolikih brijegova, koji ne moraju biti nužno visoki, ali su izuzetno brojni, predstavlja ostatke drevnih ilirskih obrednih ili ceremonijalnih kamenih struktura, odnosno drugim riječima rečeno - gotovo svako istaknutije brdo sadrži prapovijesne megalitske hramove na svom vrhu. A da ni tu nije kraj uzbuđenjima i nemjerljivom avanturističkom osjećaju koji dobijate uvidom ovog najjužnijeg i najmediteranskijeg dijela BiH, pokazuje još dodatniji uvid da se osim ostataka megalitskih hramova ili obrednih monumentalnih građevina, ovdje nalaze doslovno pravi izgubljeni gradovi, prava velika naselja napravljena u urbaniziranom i dobro osmišljenom sustavu kombinacije gradnje i ukomponiravanja izgrađenih megalitskih građevina s prirodnim terenom. To njihovo, ilirsko kombiniranje i simbioza drevnog graditeljstva s prirodnim krškim okolišem i krškom podlogom, jednostavno predstavlja jedno savršenstvo, jednu pravu umjetnost gradnje, jer na takvim mjestima gdje gotovo ni koza pa niti pauk ne može doći, toliko toga i toliko toga monumentalnog izgraditi - predstavlja nevjerojatno savršenstvo dograđivanja, dopunjavanja, i ustvari ništa drugo nego veličanje same i iskonske prirode. Stoga, u fotogaleriji ispod dajem naglasak na ambijent, na doživljaj 'običnog' pogleda s ovakvih svetih gora, na ljepotu krajolika, ljepotu ovog jedinstvenog spoja mediteranske vazdazelene (pra)šume i impresivnih krških fenomena, i jednostavno na sve ono što možete zamijetiti i što vam pogled daje, a to je jedna moćna iskonska drevna energija. A da ne ostanem kratak za megalite i megalitsku gradnju, uz te fotke pejzaža i ambijenta, prilažem, i ustvari ekskluzivno u medijima predstavljam po prvi puta fotke impresivnih megalitskih gradina, građevina i zidina, koje sam u posljednje vrijeme razotkrio na ovom magičnom prostoru. I za sam kraj moram reći, i ustvari ponovno naglasiti, da su ovo doslovno minijaturne mrvice od sveukupnih čuda koje sam unazad par godina pronašao i razotkrio na ovom pojasu, pri čemu sam samo na prostoru između pl.Žabe i mora tj.Neuma, otkrio najmanje 30 prapovijesnih gradina koje su do sada potpuno nepoznate, te koje su, a što je ustvari i najzanimljivije, prave megalitske gradine sa silom megalitskih zidina i drugih monumentalnih objekata. A sve to, kao što neki već znaju, pripremam i ukomponiravam već duže vremena u jedan naj naj opsežniji, svojevrsni 'mega-rad' o neumskim megalitskim kompleksima, kojeg ću nadam se 'uskoro' i završiti. Veliki Ilirski pozdrav!

(tekst i slike preuzete s fb str.)

FOTOGALERIJA (malog dijelića od sveukupno razotkrivenih čuda):

Pogled (nedavno snimano) na tipičnu (pra)šumu neposrednog Neumskog zaleđa u kojoj se kriju premoćni ostaci megalitskih kompleksa i izgubljenih ilirskih gradova

Nedavni pogled s jednog izgubljenog ilirskog kompleksa u selu Dračevica kod Brestice prema jugu (na sredini fotke vidljiv obredni kompleks na onom ušiljenom vrhu zvani Začun, gdje se na prapovijesnim megalitskim temeljima kriju misteriozni stećci) - i na svakom od ovih ostalih vidljivih istaknutijih i stršećih uzvišenja kriju se megalitske ruševine ..negdje veće negdje manje, no na doslovno svakom brdu ima megalitskih ruševina i sila keramičkih ostataka iz najranijih perioda metalnih razdoblja





Moćan megalitski hram, odnosno megalitska potpuno vještački napravljena horizontalna platforma na vrhu ovog istaknutog brda naziva Gaće brdo ispod Broćanca



Na putu u jedan izgubljeni ilirski grad kod sela Dračevice, uz put možete naić na uistinu praprastare hrastove ili po lokalni dubove koji predstavljaju prave tercijarne relikte (nedavno slikano) 

Podno izgubljenog ilirskog grada - vegetacija je gotovo apsolutno neprohodna, jer uključuje i brojne izrazito bodljikave biljke


s padine izgubljenog kompleksa kod sela Dračevice - pogled prema istoku .. 

meginje, tj.plodovi meginja još uvijek prisutni i sočni .. nedavno slikano

pogled s vrha ilirske gradine Gostilj preko ilirskog postavljenog megalitskog bloka u pravcu istoka

pogled s Gostilja prema jugu, Začunu i Pelješcu

impozantno zimzeleno drvo koje sam pronašao u stambenom dijelu gradine, tj.prapovijesnog grada na Gostilju kod Dračevice

jedna sekcija moćnog kiklopskog zida na gradini Gostilj kod Dračevice

Pogled s Velike preko Male, gradine, iznad sela Kamenice neposredno iznad obale južno od Neuma, u pravcu zapada - vidljivi kineski montažni kranovi koji grade Pelješki most 

Monumentalni megalitski ulaz, portal ili vrata u obrednu vršnu građevinu tj.hram, što sam otkrio na Velikoj gradini kod Kamenica, kompleks datira iz brončanog doba

Monumentalni ulaz u hram na V.gradini kod Neuma-Kamenica

S V.gradine prema Pelješcu



Fino klesani megalitski blokovi na V.gradini kod Kamenica

Jedna sekcija moćnog brončanodobnog kiklopskog bedema kod mjesta Vranjevo selo neposredno uz novi magistralni put ...u sporijoj vožnji od Neuma prema unutrašnjosti ovaj megalitski zid lako se može zamijetiti s desne strane odmah iznad velikog nasutog vijaduktu sličnog dijela ceste ...a cesta je ustvari presjekla izvorno mnogo veći megalitski kompleks koji se prostire čitavim hrbatom i po vršku brda

Megalitski bedem kod Vranjeva sela, istočno od nove magistrale 

Megalitski bedem kod Vranjeva sela, istočno od nove magistrale 

Također, jedna novootkrivena ultra megalitska gradina, također iz naj naj ranije bronce, na prostoru sela Brestica, pri čemu gradina sadrži sekcije monumentalnih zidova s mjestimično fino klesanim blokovima 

Jedan od takvih moćnih megalitskih zidova ove pronađene gradine kod Brestice, na kojem se nalazi doslovno tona specifične keramike koja ide u eneolitik i najraniju broncu - slike u nastavku 


Tek kad se ovako popnete na ove, na prvi pogled izdaljeg ''obične jednostruke'' kiklopske zidine, postaje vam jasno koliko su to ustvari velika monumentalna zdanja sa širinom od minimalno 3 metra, a često i većom, poput ovog ovdje kod sela Brestica, a koji je samo jedan od mnogih izgrađenih uzduž čitavog brda s prisojne strane

Dijelovi keramike koja je prisutna po i unutar ovog monumentalnog kiklopskog zida ove gradine, pri čemu ova drška, posve jasno i nedvojbeno prema već determiniranoj analogiji istovjetnih drški pronađenih i opisanih u knjizi 'Ravlića pećina' od B.Marijanovića, datira u razvijeni eneolitik, što baca ponovno jedno novo i ekstra zanimljivo svjetlo u najraniju pojavu klesanja kamenih blokova i razvoja monumentalne arhitekture na ovim prostorima koja znači seže već od eneolitika i bakrenog doba


To su ti moćni eneolitski ciklopski bedemi ...slike u nastavku





Nedavni prizor izlaska punog mjeseca iznad gradinskog obrednog vrha u neposrednom zaleđu Neuma





ponedjeljak, 30. prosinca 2019.

MONUMENTALNE ILIRSKE (MEGALITSKE) GROBNICE ! - DRAGULJI PRADREVNE SUHOZIDNE BAŠTINE KOJU MORAMO (SA)ČUVATI!

JEDINSTVENA SUHOZIDNA BAŠTINA HERCEGOVINE, IZ DOBA PRAPOVIJESTI, S PODRUČJA NEUMSKOG ZALEĐA:

(tekst i fotografije su prenešene s fb str.megalita Hercegovine)

Uz čestitke Božićnih i Novogodišnjih blagdana svim pratiteljima ove fb str.kao i svim ljubiteljima ilirske graditeljske baštine, u ovom postu, uz dodatak današnjeg mog prenešenog članka, i svojevrsnog apela, s najjačeg hercegovačkog portala bljesak (https://www.bljesak.info/…/monumentalne-ilirske-grob…/296919 ), prezentiram jednu pa mogu slobodno reći pravu poslasticu, ekskluzivu i fotosesiju monumentalne ilirske graditeljske baštine, međutim, gdje nije riječ o gradinskim megalitskim konstrukcijama, već o ''tipičnim'' ilirskim grobnim gomilama, koje međutim imaju jedinstvenu i atraktivnu monumentalnu arhitekturu bazičnog ili donjeg dijela gomile. Iako su se u nekim jako jako rijetkim dosadašnjim radovima i teško dostupnoj literaturi, uz vrlo šturi jedno- do par-rečenični opis, navodile pojave grobnih tumula koji sadrže očuvanu monumentalnu arhitekturu vanjskog dijela kamenog 'plašta', odnosno prstena, dosada se u medijima, pri čemu mislim naravno na javno dostupni internet, ne može naći niti jedan pobliži opis, a posebice niti jedna načinjena recentnija fotografija ovakvih monumentalnih prapovijesnih grobnih 'tumula' s prostora ne samo Hercegovine, već i šireg jadransko-litoralnog pojasa sa zaleđem (Istra, Dalmacija, Crna Gora), izuzev ovdje prikazanih rjeđih primjera ovakvih spomenika. Na linkanom članku s portala bljesak, možete pročitati ono do čega sam definitivno došao višestrukim terenskim obilascima područja neumskog zaleđa, i to pretežno prostora između planine Žabe i mora. No, ovdje u ovom postu, za razliku od portala, iznosim vam dosta brojnije fotografije samo jednog manjeg dijela od sveukupnog broja ovakvih jedinstvenih grobnih monumentalnih gomila koje sam unazad par godina detektirao te pobliže snimio na ovom dijelu Hercegovine. Temeljem sveukupno viđenog i detektiranog, uključujući pri tome sve iznimno brojne uvide načinjene kroz duži period i u ostalim sjevernijim i zapadnijim dijelovima Hercegovine, mogu slobodno reći, pa i gotovo zaključiti, da se žarište ovakvih po svemu sudeći jedinstvenih prapovijesnih grobnih gomila, nalazi na prostoru zaleđa Neuma, te dijela općine Metković i općine Ravno, i to na području istočno i jugoistočno od ušća Neretve, južno od planine Žabe, pa zonom južno od Popova polja sve do morske obale i zaleđa Slanog. I vrlo zanimljiv uvid pri tome jest, na terenu vidljiva činjenica, da izvan okvira i granica navedenog prostora, gotovo da se ne može naći niti jedna prapovijesna grobna gomila koja ima vidljivu, očuvanu i vizualno impozantnu monumentalnu-megalitsku arhitekturu u svom donjem dijelu. Da li će se možda i na tim zapadnijim i sjevernijim područjima, pronaći slična ovakva megalitska grobna gomila, ostaje nam za vidjeti, no sudeći prema dosadašnjem ogromnom terenskom iskustvu, šansa za time je vrlo vrlo malena i minorna, unatoč kristalno vidljivoj činjenici da se na ovim prostorima nalazi na desetke tisuća većih ili manjih grobnih gomila, no koje pak s druge strane nemaju ovako upečatljivu monumentalnu arhitekturu poput onih iz zone Metković(Neretva)-Žaba-Popovo polje-Jadransko more. Ova jedinstvena megalitska arhitektura koju sam zatekao prvo na jednoj, pa drugoj, a zatim kao na lancu na svakoj trećoj, grobnoj gomili, na prostoru neposrednog zaleđa Neuma, predstavlja jedno od većih otkrića koja su mi se, i to posve slučajno, dogodila u posljednje vrijeme. Posebnu impresiju doživite kad se npr.posve približite najdonjim ili bazičnim dijelovima ovakvih gomila, i kad se najedanput pred vašim očima ukazuju uistinu ogromni, i što je najzanimljivije, vrlo lijepo oklesani kameni blokovi, ugrađeni u ove temeljne prstenaste 'vijence', gotovo poput svojevrsnih 'mini-Stonehenge-a', pri čemu se na masi dijelova mogu zamijetiti ogromni višetonski isklesani blokovi, gotovo daorsonskih dimenzija i monumentalnosti s dužinom koja negdje premašuje i 2 metra. Ponegdje se u takvim monumentalnim kamenim plaštovima mogu pronaći i poligonalno isklesani veliki megalitski blokovi dolomita ili vapnenca, koji podsjećaju uvelike na vanjska lica megalitskih bedema s nekih poznatijih gradina kao što je Zvonigrad ili Martinovića gomila. A ono što još dodatno doprinosi značaju i vrijednosti ovih monumentalnih drevnih grobnica jest njihova starost, koja prema svemu sudeći, ide u period od najmanje 4000 godina, odnosno u period najranije bronce, s vrlo velikom vjerojatnošću da mnoge od njih, idu i znatno dublje u starost preko 4500 do 5000 godina u vrijeme bakrenog doba ili eneolitika. Kao što sam naglasio u članku s portala bljesak (za one koji nisu, molim ih da pročitaju članak klikom na link gore na početku posta), ovdje se radi o: ne samo jedinstvenim, atraktivnim i monumentalnim oblicima graditeljske baštine, već prije svega riječ je o grobovima, grobnicama i nerijetko pravim grobljima naših predaka i prastanovnika ovih područja. Pa je s obzirom i na to sve, ali i na njihovu današnju itekako veliku i vidljivu opasnost kako od zapostavljanja, posebice opasnost po njihovo totalno uništenje i brisanje s lica zemlje potrebno što više proširiti i širiti kroz internetske i ostale medije veću svijest o tome kakvu graditeljsku baštinu predstavljaju ilirske grobne gomile, koliku ogromnu kulturološko-identitesku vrijednost nose, te prije svega činjenicu da je riječ o ljudskim grobovima koje kao takve moramo poštivati i sačuvati, jer onaj, tko dira, tko svjesno ili namjerno oskvrnjava, tko pljačka, tko uništava, tuđa groblja, tuđe grobove, tuđe grobnice, taj nije vrijedan biti i zvati se čovjekom. Šaljem svima veliki ilirski pozdrav te želju za sretnom i uspješnom Novom godinom.

FOTOGALERIJA ILIRSKIH MONUMENTALNIH GROBNICA S PROSTORA NEUMSKOG ZALEĐA:
(uz dodatak zamijećenih zasebnih megalita, i jednog megalitskog-kiklopskog bedema s gradine u Brestici u blizini grobnih gomila)