Google+ Badge

ponedjeljak, 26. studenoga 2018.

NOVO! VELIKA ILIRSKA GRADINA U MOŠEVIĆIMA KOD NEUMA

EKSKLUZIVNI PRIKAZ JEDNE OD NAJMARKANTNIJIH GRADINA NEUMSKOG ZALEĐA;
(preuzeto s nove fb objave)

Ponovno, kao i uvijek, prezentiram Vam ekskluzivno jednu preimpresivnu gradinu kod Moševića na vrhu upečatljivog brda koji se isto tako naziva 'Gradina'. Ono što je potrebno reći u startu jest to da je ova gradina relativno poznatija, registrirana je u Arh.leksikonu BiH, no dosada nikada nije detaljnije istraživana. Nadalje, ova gradina, odnosno ovo čitavo brdo toliko je impozantno sa svojim izgledom kakve kolosalne prirodne piramide, da bez ikakve sumnje dominira čitavim donjim dijelom Neumskog zaleđa od mora i Pelješca pa sve do planine Žabe. Nadalje vrijedi spomenuti i to kako je gradina znatno devastirana sa zapadne strane izgradnjom pristupnog puta za telekomunikacijski odašiljač koji pak nije izgrađen te s druge strane upravo ova cesta predstavlja danas i jedini a i najlakši mogući put za pristupiti samoj gradini jer bez ove ceste nema gotovo nikakve šanse da bi se itko uspeo na vrh ovog brda s obzirom na vertikale sa svih strana i izrazito ljuti krš spojen sa doslovnom džunglom vazdazelenog bodljikavog bilja i neprohodnog grmlja. Pa sam se stoga nedavno odlučio i sam popeti ovom cestom i malo detaljnije izviditi gradinu, posebice na vršnom i sjeveroistočnijem dijelu gdje gradina ostala u potpunosti izvorno očuvana. Nakon detaljnog obilaska i uvida u prisutni pokretni i nepokretni materijalni sadržaj mogu reći da gradina spada u prave megalitske gradine te da potječe iz željeznog doba pri čemu se tijekom druge polovice željeznog doba od vrha pa uzduž čitavog zapadnog podnožja gradinskog brijega izgradilo jedno veliko ilirsko terasasto naselje. Pa je tako autor osim vršnih bedemskih megalita, pronašao brojne stambene terase koje osim što su vidljivo niveliran i uređene, podzidane su pravim kiklopskim zidovima u kojima ponegdje ima uistinu ogromnih višetonskih blokova. Nadalje, po svim tim terasama a posebice u dijelovima terasa koje je presjekla novoizgrađena cesta, može se pronaći ogromna količina željeznodobne keramike i to prije svega jako veliki broj grčko-italskih amfora s najdominantnijim oblicima Lambogia II tipa iz 2 st.pr.Kr. No posebno upečatljiv dio gradine jest sami vrh s kojeg se pruža nevjerovatan pogled na sve strane svijeta. Na vrhu se nalaze ostaci raznoraznih kamenih konstrukcija pri čemu se sa sjeveroistočne strane prostiru dva prstenasta jako zarušena no u dijelovima megalitska, bedema, dok se na samom vršnom dijelu nalaze nekakvi kružni zidani objekti te zasebni postavljeni megaliti. S obzirom na sve ovo, nema nikakve sumnje da se ovaj preistaknuti vrh brda koristio od strane Ilira u višestruke svrhe, kako kao bitna izvidnica i stražarnica, tako i kao specijalno obredno najvjerojatnije arheoastronomsko mjesto. Uzevši u obzir sve detektirane i posve očite činjenice mogu sigurno reći kako se ovdje nalazi jedan od istaknutijih ilirskih gradova kojeg je nužno u budućnosti detaljnije istražiti posebice veliki prostor ozidanih stambenih terasa jer bi se mogle otkriti neke jako vrijedne i bitne tajne.

Kiklopske zidine na sjeveroistočnoj strani gradine

Pogled na Gradinu od smjera sjevera

Pogled na Gradinu od smjera istoka


Kiklopski zid sa sjeveroistočne strane koji sadrži kolosalne preko nekoliko tona teške kamene blokove


Pogled s vrha i bedema gradine prema sjeveroistoku i pl.Žabi


Na samom vrhu stoje ovako očiti ljudskom rukom odvaljeni, pomjereni i djelomično obrađivani višetonski blokovi


Zarušeni gradinski bedem sa sjeverne strane vrha

S vrha gradine je sve na dlanu, naravno i Jadransko more te veći dio Pelješca, kao i čitavo Neumsko zaleđe do pl.Žabe

Vrh


Trenutak kad se potpuno neočekivano nakon razmicanja gustog mediteranskog grmlja preda mnom ukazuje ekstra kiklopski zid, ustvari podzid jedne od brojnih stambenih terasa




Drška grčko-italske amfore


Vrh grčko-italske amfore - Lambogia II tip






Skoro svaka stambena ilirska terasa podzidana je ovakvim megalitskim zidovima




Podzid jedne terase sa višetonskim blokom u vrhu zida

Na ovoj terasi nailazim na ove očito specijalno u polukrug postavljene kamene blokove sa jednim središnjim blokom




Pronađene drevne stepenice iz jedne terase u drugu.






nedjelja, 18. studenoga 2018.

GRADINA VRCANI (DRINOVCI,GRUDE)-MEGALITSKI OBJEKTI-EKSKLUZIVNO!

EKSKLUZIVNO PREDSTAVLJANJE - MEGALITSKE KONSTRUKCIJE I OBJEKTI NA JUŽNOM DIJELU GRADINE VRCANI U SELU DRINOVCI KOD GRUDA;
(Tekst i slike prenose se sa fb.str.ovog portala)

Poštovani zaljubljenici u drevne kamene ostatke naše ilirske civilizacije, u ovom ekskluzivnom postu odnosno fotoalbumu, uz popratne opise, po prvi puta vam prezentiram izuzetno zanimljive megalitske zidine, i megalitske temelje raznoraznih ilirsko-antičkih objekata, kuća, moguće čak i svojevrsnih palače te ostalih megalitskih konstrukcija koje sam u par navrata tijekom prošle dvije godine snimio većim dijelom u prisojnom dijelu, iako naizgled 'male', ustvari jako velike gradine ili bolje rečeno - gradinskog kompleksa naziva Vrcani koji se nalazi u jednom od najvećih bosanskohercegovačkih sela - selu Drinovci nekoliko km jugozapadno od Gruda u blizini granice s rep.Hrvatskom. Ono što moram istaknuti jest nekoliko stvari i činjenica, prva, jest to da je gradina Vrcani u uskom smislu te riječi relativno dobro poznata i opisana, no opisana s relativno malo teksta, u dosadašnjoj literaturi pri čemu je i registrirana pod istim nazivom u kataloškoj službenoj knjizi Arheološki leksikon BiH. Drugo, gradina u širem smislu te riječi, datira sasvim sigurno još iz brončanog doba, no prema najvećem broju dosada najindikativnijih pronalazaka na njoj i u neposrednoj njenoj blizini, svoj vrhunac doživljava u željeznom dobu, po mom mišljenju negdje u periodu od 6 pa do 3 st.pr.Kr. Zatim, vrlo zanimljive povijesne činjenice su te da je podno ove gradine upravo na mjestima gdje sam uslikao ove prve slike ovih antičkih zidina i temelja građevina u podnožju gradine, čak prije 120 godina pronađeno dosta nalaza koji datiraju iz željeznog doba od kojih posebno mjesto pripada pronađenoj ilirskoj kacigi čiji je pronalazak zajedno s još nekim predmetima opisan u jednom starom članku Glasnika Zemaljskog Muzeja u Sarajevu. Nadalje, osobno sam i to putem jako teškog fizičkog probijanja uz paranje odjeće, u više navrata detaljno obilazio i sve ostale dijelove ove ogromne gradine koji se prostiru na središnjem vršnom dijelu te na sjevernim stranama vrha. I tada sam načinio dosta slika, no njih ima previše pa ćemo taj sjeverni i gornji vršni dio ostaviti za neki drugi post i objavu budući da je uistinu ovdje riječ o jednom ogromnom naseobinskom ilirsko-antičkom kompleksu o kojem se mogu napisati knjige a ne članci i postovi. No, ajmo tako reći za početak prezentiranja ovog gradinskog kompleksa Vrcani u ovom postu Vam prilažem tada otkrivene i gotovo potpuno neočekivane, raznorazne megalitske konstrukcije, među kojima pretežu megalitski zidovi i podzidovi, ali i sa značajnijim udijelom ukopanih megalitskih temelja pravokutnih objekata smještenih uz sami rub polja prema padini gradine. Nakon što sam se zatekao pred ovim zidinama, tek posve približavanjem ispred njih, uvidio sam da se ovdje radi o monumentalnoj arhitekturi pri čemu brojne sekcije zidova sadrže i obrađenije velike kamene blokove ponekad obrađene s vanjske strane u tipičnoj bunjastoj istaci. Većina ovih monumentalnih objekata i zidova po svemu sudeći datira iz željeznog doba, pri čemu je sve ono što je bliže vrhu ili je na vršnom dijelu - starije, dok je ono prema podnožju i u dijelu polja - mlađe i kronološki bliže rimskom razdoblju. Uglavnom bez ikakve sumnje riječ je o jednom vrhunskom i arheološkom i megalitskom lokalitetu, prije svega o položajno-strateški jako važnom ilirskom gradu budući da je odmah pored njega prolazila prvo predrimska ilirska pa potom čuvena rimska glavna cesta - Narona - Salona, što nepobitno ukazuje na važnost ovog čitavog brdskog ilirsko-antičkog kompleksa ovdje kod zaseoka Vrcani u selu Drinovci u općini Grude. Iako prilažem dosta slika, opet naglašavam kako je ovo minijaturni dio od svega onoga čega ima to područje i čega sam sve dosad razotkrio i snimio tamo, pa svakako nastavite pratiti ovu fb str.i blog portal megalita Hercegovini gdje će nadam se u skorije vrijeme biti i nastavak prikaza ovog megalitskog kompleksa.


Pogled na središnji vršni dio gradinskog kompleksa Vrcani (sredina lijevo) gledano zumirano od Drinovačkog brda

Zanimljivi ogromni postavljeni ili uzidani megalitski blokovi na istočnom vršnom dijelu gradine



Prisojna jugoistočna strana gradine - posvuda po padini i u podnožju padine rasprešeni su obrađeni kameni blokovi

Pogled s visine prema megalitskim temeljima ilirsko-antičkih, još uvijek većim dijelom ukopanih ili zatrpanih, objekata, u podnožju padine uz rub polja (iduće slike)




Brojni vidljivo ukopani zidovi se jasno uočljivo sjeku pod pravim kutem




























Na pojedinim sekcijama zidova, uzidani su uistinu ogromni megalitski blokovi









Veliki dio megalitskih zidina danas je obavijen gustom vegetacijom te zarušenim blokovima







Pogled izbliza na ovaj donji blok na kojem se vrlo jasno vidi obrada s bunjastom istakom






Jasno vidljiva činjenica da je čitava padina podno vrha gradine ili akropole u potpunosti modificirana ljudskom rukom




Na ovom zaravnjenom jednom dijelu padine pronašao sam ovaj zanimljivi ukopani no djelomično izvirujući kameni temelj nekog četvrtastog objekta, nešto vrlo slično imamo sa zap.strane podno akropole Daorsona ili na gradini Ošanići kod Stoca