MISTERIOZNI MEGALITI PODRUČJA TRIBISTOVA SJEVERNO OD POSUŠJA ; Mysterious megaliths on the area of Tribistovo, northern of Posušje (Western Herzegovina)

MEGALITSKA KULTURA SJEVERNO OD POSUŠJA, SVJEDOČANSTVO PROŠIRENOSTI MEGALITSKE GRADNJE I U OVIM PLANINSKIM DIJELOVIMA HERCEGOVINE;

Megalitska kultura ili megalitska civilizacija, kao pojam vezan uz prapovijesno doba Hercegovine, još uvijek predstavlja potpunu nepoznanicu domaćim arheolozima, barem sudeći prema dosadašnjem korištenju ovog pojma unutar gotovo većine arheoloških radova, stručnih arheološko-povijesnih knjiga te dosadašnjih arheoloških istraživanja hercegovačkog prostora. No, danas je nedvojbeno nastupilo vrijeme razotkrivanja i novih spoznaja koje bez ikakve dvojbe daju jedan novi zaključak koji će svaki sadašnji arheolog ili povijesničar nužno morati prihvatiti kao osnovni dio povijesti drevnog naroda Hercegovine, a taj zaključak glasi da je doba prapovijesti u Hercegovini bilo doba prave megalitske kulture ili civilizacije. Shodno ovom zaključku, pojedini primjeri megalitskih gradina jasno pokazuju ovakav karater prapovijesnog doba, ali i sve brojniji i brojniji pronalasci ostataka megalitskih bedema, megalitskih gradina, tumula, pojedinačnih postavljenih megalita, uspravljenih velikih stupastih megalita ili menhira, svojevrsnih dolmena, trilita i sličnih megalitskih konstrukcija diljem hercegovačkog prostora neporecivo dokazuju da je ustvari megalitska kultura bila zastupljena u podjednakoj, ako ne i većoj, mjeri nego li je to na već općepoznatim zapadnoeuropskim područjima kao npr. Stonehenge u Velikoj Britaniji, pa Carnac u Francuskoj, pa u Španjolskoj, Irskoj i okolnim zemljama. Koji to faktor ukazuje da je čak megalitska kultura bila izraženija na prostoru Hercegovine nego li u ovim zemljama ? Pa upravo geološka karakteristika, a to je daleko najveće prisustvo vapnenačkih stijena na prostoru Hercegovine i Dalmacije nego li igdje drugdje u Europi. Nažalost iako je posve očita ova činjenica prisustva ogromne količine vapnenačkog stijenja na ovim prostorima, dosadašnji povijesničari i arheolozi u svojim dosadašnjim 'otkrićima' u potpunosti su 'promašili' ili zaobišli sve silne megalitske konstrukcije te megalite prapovijesne starosti na ovim našim područjima, što je proishodilo to da se izuzev gradine u Ošanićima ili Daorsona, u udžbenicima povijesti svih razreda osnovnih i srednjih škola, kao i u knjigama i udžbenicima na fakultetima arheologije, uopće ne prikazuju niti opisuju ostale prapovijesne megalitske građevine Hercegovine, kojih ima doslovce na stotine. Čak se i danas gotovo svima poznati Daorson uopće ne navodi u pojedinim udžbenicima i knjigama povijesti te arheologije. No, upravo na primjerima medijske i edukativne, izrazito prisutne promidžbe megalitskih lokaliteta u zapadnoeuropskim zemljama, posebice u Velikoj Britaniji, i mi ovdje možemo uvidjeti kakav nepobitno ogromni povijesno-turističko-arheološki značaj imaju ovakvi megalitski lokaliteti Hercegovine. U nastavku promidžbe prapovijesnih megalitskih mjesta u ovom fotoprikazu nastavljamo sa posve zanimljivim, intrigantnim i na određen način misterioznim megalitima na prostoru šire okolice Tribistova sjeverno od Posušja. Pri tome valja napomenuti da megalitske konstrukcije i megaliti koji se prikazuju u nastavku iza ovog teksta, stručnoj (arheološkoj) te široj javnosti dosad uopće nisu bili poznati, te je stoga ova fotoreportaža svojevrsni ekskluzivni prikaz i dokaz postojanja megalita i na ovom, gotovo neočekivanom, planinskom dijelu zapadne Hercegovine. Kod ovih posuškim megalita zadivljuje simbioza drevnih graditelja ovih megalitskih konstrukcija i prisutne lokalne geologije, što se očituje u tome da su na širem prostoru sela Sobač i Tribistovo najvjerojatnije prapovijesni, brončanodobni stanovnici, svojevrsni Pradelmati obrađivali, pomjerali i postavljali u zidove ogromne blokove vapnenačkih konglomerata gornjoeocenske starosti ili tzv.Prominskih slojeva. Ono što fascinira jest upravo geološko-geomehanički faktor da su usljed heterogenosti sastava i strukture ovi debelouslojeni konglomerati veće gustoće, a time i specifične težine, što s druge strane pokazuje koliko su upravo poput mitskih kiklopa morali biti jaki drevni praposušaci, te koliko su morali imati volje i truda kako bi iskorištavali ovako teške tipove stijena. Stoga, i za ovaj prelijepi idilični planinsko-krški dio općine Posušja sve se više razotkriva da su i u njemu krije vrlo važna povijesna graditeljska baština, itekako vrijedna buduće daleko veće valorizacije i promidžbe nego li je to dosada bilo.

Područje Tribistova i pogled na krške reljefne oblike razvijene unutar konglomeratnih prominskih sedimentnih stijena

Pogled na jedno visoko brdo sjeveroistočno od Tribistova s velikom ilirskom gomilom, ustvari gradinoma na vrhu, pri čemu se s obzirom na reljefnu poziciju najvjerojatnije radi o delmatskom obrednom mjestu ili svetištu

Približen pogled na 'delmatsku obrednu gomilu'

Zanimljiva forma masivnih debelouslojenih prominskih konglomerata  u obliku velike ljudske glave 

Pogled od sjevera na fascinatni veliki krški kanjon Ričine južno od Tribistova

Pronađeni megalitski zid od ogromnih blokova eocenskog konglomerata kod sela Sobač (slika gore i dolje)

Pogled na jedno brdo u selu Konjovac sa svojevrsnom mini ilirskom ili delmatskom 'piramidom'

Približen pogled na delmatsku ilirsku piramidu - Illyrian dalmats pyramid

Pogled s ilirske (delmatske) gradine u selu Konjovac prema Rakitnu i krškim zapadnim rubovima planine Mratnjače (slike dolje)

Ilirska (delmatska) gradina kod sela Konjovac - sjeverna strana vanjskog bedema

Pojedini blokovi ove gradine su poluobrađeni ili klesani

Pronađeno precizno 'uglavljivanje' megalitskih blokova unutar vanjske strane sjevernog bedema ilirske gradine u Konjovcu

Pogled s ilirske gradine u Konjovcu prema zanimljivim stijenskim, vapnenačko-krškim formacijama južno od sela Rakitno

Razotkriveno megalitski lokalitet kod sela Sobač s brojnim ogromnim postavljenim uspravnim ili horizontalnim megalitima od teških prominskih vapnenačkih konglomerata (slike dolje):

Najvjerojatnije kultni kvadratično poluobrađeni megalit postavljen na sredini jedne travnate zaravni okružene kiklopskim zidom s otvorenim pogledom prema jugoistočnim stranama (slika gore i slike dolje):

Masivni kiklopski zid od polutonsko-višetonskih blokova konglomerata nazire se iza gusto zarasle vegacije

Pronađeni megaliti na području Tribistova, pogled na najvjerojatnije namjerno postavljene ogromne megalite na desnoj strani slike

Jasno vidljiv namjerno postavljeni ogromni megalit na drugom donjem baznom megalitskom bloku konglomerata na lokalitetu Tribistovo

Pogled na vrh planine Oštrc sjeverno od Tribistova

Jedan od brojnih fosila s okamenjenog koraljnog grebena eocenske starosti kod sela Sobač - kolonijalni koralj grebenotvorac - rod Mesomorpha

I za kraj ove fotoreportaže - jedno od najatraktivnijih prirodnih blaga ovog područja - jedan od mnogobrojnih fosiliziranih okamina najvećih izumrlih puževa na svijetu vrsta Campanile gigantea eocenske starosti, pri čemu se ovdje radi o uzdužnom presjeku ogromne 'kućice' ovog gigantskog puža, uslikano na lokalitetu Sobač