ILIRI vs TRAČANI ! EKSKLUZIVNO (otkriće) - ILIRSKO-lika GRADINA PRONAĐENA U ČUVENOJ POKRAJINI TRAKIJA NA SJEVEROISTOKU GRČKE

VELIČANSTVENA I TOTALNO ZABORAVLJENA (NETAKNUTA) PRAPOVIJESNA MEGALITSKA GRADINA SJEVERA GRČKE -  pokazatelj - misteriozne i VELIKE RELACIJE - ILIRA & TRAČANA; 

ANCIENT FORGOTTEN HILLFORT with massive (megalithic) walls - found in NE Greece near river of Lissos in Thrace region:

Štovani zaljubljenici u Ilirsku baštinu i monumentalno naslijeđe, posijano na gotovo svakom brdu, rubu kanjona, humu, uzvišenju ili istaknutoj koti, evo nešto što me, pa mogu slobodno reći - totalno i u pozitivnom smislu, zapanjilo te iznenadilo. Naime, u posljednje vrijeme, istim principom i tehnikom, prvotne računalno digitalne prospekcije i detekcije (zaboravljenih ili neistraženih, pa i neotkrivenih) drevnih prapovijesnih graditeljskih kompleksa, utvrda, citadela, objekata, i sličnih, ali prvenstveno monumentalnijih, ostataka, krenuo sam pročešljavati malo i neke druge, ajmo tako reći - okolne areale, izvan granica BiH, tj. Hercegovine. Pa nakon već nekolicine prilično uspješnih takvih, neću reći 'otkrića', ali svakako preliminarnih uvida i na ovaj način deskripcija, tj, prezentacija, kao što su razotkriveni monumentalni megalitski kompleksi kod Vrgorca, podmorska ultra monumentalna kiklopska građevina, drevna cesta, lukobran ili što već, kod Pakoštana, zatim još davni, uvid i pronalazak nevjerojatnog protourbaniziranog priobalnog Ilirskog centra s nekoliko kolosalnih proto-piramidalnih građevina (obrednih gomila) ispod Baćine, zapadno od ušća Neretve, i još par drugih sličnih otkrića, evo sada sam došao do jednog, ništa manje vrijednog, otkrića, nečega što će, čvrsto vjerujem, veliku većinu vas, već po prvotnom vizualnom pogledu odmah asocirati na klasičnu prapovijesnu, tj. ilirsku gradinu. Naime, riječ je o, koliko sam i ja kroz detaljne višestruke preglede i poglede, i sa svih smjerova, kuteva, kao i kroz dostupne foto preglede na javno objavljenom google street view-u, te na raznolikim razno-vremenskim načinjenim visokorezolucijskim satelitskim snimkama, uspio dešifrirati - o očiglednoj prapovijesnoj gradini, koja je na ovom mjestu u vidu jednog omanjeg, no geomorfološki i formom izrazito istaknutog brdskog uzvišenja, omeđenog u potpunosti s dvije strane kanjonima dviju rijeka, te što je najbitnije, brda koji je omeđen kristalno jasno vidljivim masivnim ovalnim, ili bolje rečeno - prstenastim, kamenim bedemom, kojem se jasno naziru arhitekturalni elementi monumentalnosti, tj. prisustva megalitskih ili kiklopskih zidina. Nakon što sam u startu, posve se slučajno našavši nekim nasumičnim pokretom miša na Google Earth Pro satelitskom pregledniku, baš točno iznad ovog dijela Grčke, koji je u bliskom kontaktu s krajnjim zapadnim dijelom Turske, nastavio zumirati pogled, jednostavno ostao sam van sebe, i počeo sam trljati oči, s upitom, jeli mi se ovo pričinjava, ili stvarno ispred sebe, tj. ispod sebe ispod pogleda od satelita, vidim jednu klasičnu našu 'ilirsku' gradinu ? I još veće, ali pozitivno, čuđenje, kao i iznenađenje, nadošlo je kroz detaljno zumiranje, i sa nastavkom izokretanja pogleda u svim 3D smjerovima, gdje sam sasvim jasno uvidio o čemu se radi, i šta se ovdje, ustvari krije. I krije se nešto baš, po mojoj procjeni, čudesno. I totalno usporedljivo s našim, tj. Ilirskim gradinama. Da priča oko ovog 'trakijsko-ilirskog' otkrića, bude još zanimljivija, pokazali su detaljni vlastiti uvidi i proučavanja svih mogućih i javno dostupnih izvora, uključujući i one na grčkom jeziku, da li baš točno o ovom monumentalnom objektu, totalno dakle sličnom ili podudarnom našoj klasičnoj ilirskoj prstenasto-bedemskoj gradini, kakvih ima na tisuće u nas, ima išta objavljeno, napisano, opisano, prikazano, i slični podatci. I za divno čudo - ono što sam uspio, bar evo sad zasad, pronaći po tom pitanju, jest - nula. Dakle, o ovom, očito drevnom moćnom zidanom, lokalitetu, gotovo ništa ne možete pronaći deskriptivno i vidljivo prikazano i pokazano, a da je zavedeno, objavljeno, opisano ili registrirano. Radi se o dijelu rubnog sjeveroistočnog areala Grčke, gdje započinje pokrajina, rekao bih čuvenog naziva – Trakija, gdje se razotkriveni kolosalni objekt, ustvari lokalitet očite prapovijesne gradine, nalazi na jednom upečatljivom piramidolikom ili izduženo kupastom vršku uzvišenja omeđenog s dvije manje rječice koje se neposredno nizvodnije od same gradine ulijevaju u dobro poznatu, pa i povijesno-mitološku rijeku Lissos. Nešto zapadnije od ovog lokaliteta i ovog rekao bih, očito drevnog arhajskog mjesta, danas očito totalno zaboravljenog, nalaze se prva dva izraženija naselja Strofi (Στροφή) i Nea Santa (Νέα Σάντα). Ova mistična drevna gradina, također, krije se istočnije od pokrajine Arriana, ili pak u njenom istočnom predjelu. Pregledavajući sve moguće kontekste, ranije radove, opisivanja, i slične izvore, poglavito one što se mogu pronaći na internetu, postalo mi je jasno da upravo iznad ovog mjesta gdje se nalazi gradina, nema niti riječi niti slova nikakvih opisa nigdje niti u jednom dostupnom prikazu, opisu ili uratku. No, vrlo je zanimljivo pri tome spomenuti činjenicu, a koju ćete jasno vidjeti u fotogaleriji ispod ovog posta i teksta, da se na nekolicini javno dostupnih topografsko-satelitskih preglednika, tj. karti, jasno zamjećuje to da je baš upravo na ovom brijegu s gradinom postavljena jedna oznaka koja označava kao nekakvu vrstu utvrde ili sličnog lokaliteta, tj. objekta, što nadalje pobuđuje još veliku misteriju. Naime, na internetu je moguće pronaći ove dvije izuzetne, pa rekao bih i najjače ili najmoćnije, web stranice, sa kataloškim ili registarskim vidom prikazanih svih imalo značajnijih i vrjednijih povijesno-prapovijesnih, antičkih te drugih utvrđenih i zidanih lokaliteta, vezanih upravo za ovaj prostor, ali i za širi, tj. čitav prostor današnje Grčke: https://www.kastra.eu/ ; https://amfitreidhs.blogspot.com/ . Na prvoj web stranici zaista se mogu pronaći informacije i jako detaljni opisi, prisutni i na engleskom jeziku, o svim značajnijim utvrđenjima i zidanim objektima svih predjela u Grčkoj, dok druga web stranica nudi vrlo kvalitetne fotografije velikog dijela objekata i lokaliteta vezanih za ovaj promatrani dio Grčke. I kroz detaljni prethodni pregled svih ovih web stranica došao sam do uvida, da je začudo, nešto mrvicu zapadnije, ili pak nešto malo dalje istočnije, od same prapovijesne gradine koju ovdje prikazujem, da su na ovim web stranicama dati opisi nekolicine sličnih zidanih drevnih, antičkih do srednjo-vjekovno bizantskih kompleksa i akropola, no da upravo baš točno iznad ovog brijega s gradinom nema apsolutno niti slova ičega prikazanoga, a što s druge strane nam nedvosmisleno govori, u najmanju ruku to, da autori ovih web stranica ili nisu uopće znali za ovaj lokalitet, ili ga nisu uspjeli snimiti detaljno i izbliza terenski na licu mjesta. Naravno, ovo sve nipošto ne znači da se za lokalitet ne zna, jer čvrsto vjerujem, s obzirom na njegovu vizualnu upečatljivost, da on mora biti poznat, u najmanju ruku, lokalno, i kod lokalne zajednice, a možda i negdje tekstualno zaveden ili ukratko opisan, ali ukoliko je to slučaj, takav tekst ili uradak zasigurno nije niti poznat niti dostupan široj javnosti niti na internetu. No, dosta toga nam sugerira, da je ovaj lokalitet sa zamijećenom drevnom gradinom, uistinu gotovo posve nepoznat. Naime, ukoliko odete na recimo Google Maps, ili pak Google Earth, pa uključite sve moguće parametre i opcije, naravno i fotografije, vidjeti ćete da ama baš ništa nećete dobiti, ne samo niti jednu fotku gdje se vidi ovo brdo s gradinom, već niti slova opisa samog mjesta, čak niti u poveznicama sa lijeve strane. Jedino što ćete moći vidjeti su par fotografija načinjenih od strane korisnika google eartha koje su objavljene iz blizine ovog lokaliteta gdje se ipak ništa pobliže ne može saznati o samom lokalitetu sa moćnim prstenastim bedemima i zidinama. Unatoč tome, Google Earth i Google Maps, nam s druge strane pružaju jednu drugu ekstra moćnu opciju koja nam ne samo olakšava (vizualni) uvid i spoznaju o ovome drevnom mjestu s gradinom, već nam daje gotovo izravni vizualni uvid kao da smo doslovno otišli tamo na lice mjesta i gledamo to mjesto. Riječ je naravno o opciji Google Street View, koja je za ovaj, kao i za čitav, predio Grčke, još ranije odrađena i snimljena, tako da ako se uključimo na ovu opciju na neposrednu cestu sa sjeverozapadne strane gradine, možemo vidjeti zaista neke očaravajuće poglede u tom smjeru. Kroz ove vizualne, svima jednako dostupne, uvide, zapaziti ćemo, kako se ovdje radi o zaista spektakularnom prirodnom krajoliku, donekle sličnome, našim područjima juga Hercegovine te dijela Dalmacije, no s nešto drugačijom i specifičnijom geologijom bez karakterističnog bijelo-sivog vapnenačkog krša, no s druge strane s moćnim kanjonskim udolinama gdje teku prekrasne manje planinsko-brdske rječice koje često tvore i skrivene vodopade. I upravo ovdje prikazivana drevna gradina, nalazi se, kao što ćete jasno vidjeti, na jednom takvom jako istaknutom, po meni gotovo spektakularnom, prirodno-geološkom mjestu, jednoj perfektnoj i izrazitoj geostrateškoj poziciji, omeđenoj s dvije strane dubljim kanjonskim udolinama, te s treće strane nastavkom uzvišenja. Nadalje, jasno se vidi kako je riječ o jednom jako dominantnom kamenom brijegu, no danas gotovo u cijelosti zaraslom u ovu nekakvu polu-mediteransku šumovitu vegetaciju i šumu, koji je kao takav bez ikakve sumnje već u startu prapovijesnim metalodobnim stanovnicima ovog kraja, a to su bili naravno čuveni Tračani, pobudio izrazitu privlačnost da ga dorade, modificiraju i u potpunosti iskoriste za svoje raznorazne potrebe. Znači, dolazimo do toga, čuvenog pojma – Tračani. Naravno, da je ovdje riječ o Tračanima. Pa već samim pogledom u naziv ove regije jasno nam je svima da je o njima riječ. Tko su bili čuveni Tračani. Ne želeći ovdje ulaziti u nepotrebne i svima po želji na internetu lako dostupne informacije, mogu samo reći neke svoje vlastite poglede, ali i uvide u određene relacije. Naime, za Tračane, se još od antičkih vremena zna da su to narodi koji su naseljavali prostore današnje sjeverne Grčke, dijela Makedonije, zapadnog dijela Turske kao velikog dijela južne Bugarske. I upravo su, ukoliko krenemo iole detaljnije pregledavati u moru javno dostupnih internetskih i youtube zapisa i opisa o ovom drevnom narodu i njihovim sačuvanim kompleksima, vidjeti ćemo da se ogroman broj ovakvih drevnih Tračkih ili Trakijskih kompleksa krije upravo u ovim predjelima uokolo masiva Rodopa koji zalazi duboko u južni dio Bugarske, te jednim dijelom obuhvata i ove teritorije današnje sjeveroistočne Grčke, istočne Makedonije, kao i krajnjeg zapadnog dijela Turske. A što se tiče još preciznijih detalja o Tračanskim drevnim nalazištima i kompleksima, posebice nam vrijedi spoznati činjenicu da su u Bugarskoj na stotinama, pa i tisućama, lokacija, baš na ovakvim pozicijama, još od ranijih vremena, ne samo detaljno opisani, već uvelike valorizirani kao nacionalni i turistički brendovi, simboli i odrednice lokalne zajednice – tzv.Trakijska vršna svetišta – odnosno Thracian peak sanctuaries. I sad dolazimo da relacije vezano za točno ovaj lokalitet na sjeveroistoku Grčke gdje se nalazi ova impozantna gradinsko-lika struktura. Da li je ovo Tračansko ? Vrlo moguće. No, da li je možda i Mikensko, a time i moguće starije od Tračanskog ? Također, vrlo moguće. Po mojoj procjeni, ako ćemo realno, s obzirom na sve viđeno po našim terenima od Istre, preko čitave Dalmacije, Hercegovine i do juga Crne Gore, ova zapažena struktura, u cijelosti svojom formom i očuvanim konstruktivno-arhitekturnim elementima, odgovara onome što se u nas naziva – gradinom. Tako da je ovo, bar po mom mišljenju, s obzirom na prethodne rečene stavke, ništa drugo nego jedna drevna prapovijesna gradina, napravljena na očito dobro probranom, jako istaknutom i geostrateški vrlo važnom uzvišenju nad dvjema rijekama. Nadalje, vrlo je bitno kazati druge parametre ove grčko-trakijske gradine što prezentiram u ovom postu, a tiču se toga, da se na sjeverozapadnoj i to dosta prostranijoj sekciji u dužinskom pogledu, kristalno jasno uočavaju sjene pravilno zidanog vertikalnog vanjskog lica bedema, koji će mnoge od vas nesumnjivo neodoljivo podsjetiti na masu naših ilirskih gradina koji imaju upravo ovakve gotovo identične ovalno-prstenaste bedeme s vidljivim vanjskim licima. Nadalje, osim ovih upečatljivih vanjskih lica, te samog najmasivnijeg vanjskog prstenastog bedema, u unutarnjem prostoru gradinske citadele jasno se naziru i sekundarni unutarnji potezi zidanja, koji prema istočnoj strani unutarnjeg ili vršnog dijela akropole prelaze u masivne podzidove te na samom vrhu i u jednu misteriozniju očito obrušenu kamenu građevinu u potpunosti oblikom identičnu prapovijesnim tj. ilirskim gomilama na našim terenima u Dinaridima. Po mojoj procjeni tu se krije nekakva vršna ili rezidencijalna ili pak kultno-obredna građevina, koja se danas uslijed sile vremena, a možda i kasnijeg antropogenog rušenja novijih došljaka i osvajača, uvelike razrušila i pretvorila u ovaj oblik kamene gomile. No, unatoč tome, postoje još neke vidljive stavke koje u potpunosti odgovaraju arhitekturno-strukturnim osobitostima koje nalazimo na ilirskim gradinama kod nas, posebice onima iz brončanog doba. Naime, na istočnoj te jugoistočnoj strani masivnog prstenastog bedema prema vršnom dijelu akropole tj. samog uzvišenja, jačim zumom na pojedinim satelitskim snimkama, također kristalno jasno se može uočiti suhozidani potez odnosno objekt koji ima formu suhozidne ovalne manje kulice, obzida ili kakve stražarnice, odnosno zidanih struktura kakvih nalazimo na stotinama i stotinama naših gradina, pa i kolosalnijih gomila. Nakon što sam sve ove prethodno opisane stavke dobro promotrio i zapazio, krenuo sam ponovno pregledavati rečeni google street view, ali ovaj put s uključenim naknadnim zumiranjem specijalno usmjerenog pogleda. I tako mi se u pogledu na gradinski brijeg od smjera sjevera od ceste prama vršnom jugoistočnom dijelu brijega, pokazala jasnije masivna kamena zidina gdje se čak i vide pojedini kameni blokovi. Nema nikakve sumnje, bar prema mojim terenskim iskustvima s obzirom na relacije ovakvih satelitsko-fotografskih uvida i direktnog posjećivanja tih mjesta, da se ovdje kriju masivne suhozidne konstrukcije, koje imaju čak elemente i pravih kiklopskih zidina. Ukoliko se pak radi o ruševinama jedne mikenske akropole, a što također ne treba isključivati, ovi bedemi bi zasigurno bili izuzetnog megalitskog karaktera sa pravim kiklopskim zidinama. Ukoliko bi se pak radilo o kakvom Trakijskom vršnom svetištu, odnosno lokalitetu na kojem su drevni i čuveni Tračani, od nekih prozvani i Ilirskom braćom, podigli bili svoje terasasto kameno svetište, to bi onda išlo u starost od nekih 3000 godina, koje stoljeće starije ili mlađe. I ako se sad opet vratimo na naše moćne Ilire. Zašto se toliko pričalo, i to s punim pravom, o toj bliskoj, i očito nepobitnoj, uskoj relaciji između Ilira i Tračana ? Pa prvo valjalo bi spomenuti činjenicu koju mnogi autori navode i mnoge internetske stranice da je riječ o jako srodnim prapovijesnim narodima koji su u 3 i 2 tisućljeću 'naselili' prostore današnjeg Balkana. Nama će biti sasvim dovoljno to da su ovi drevni, a nama očito bitni, narodi, po svemu sudeći – jako srodni i slični. Možemo bez ikakve sumnje čvrsto pretpostaviti da su još u to vrijeme, znači bar u vrijeme od prije 3000 godina, tj. 10, 11. stoljeće pr.Kr. oba ova naroda govorila vrlo sličnim, ako ne i istim jezikom. Uostalom, ta sličnost se i danas odražava u prostoj činjenici da nam ne treba prevoditelj ako slušamo ili pak čitamo nešto s područja Makedonije i Bugarske. Ali i ako pogledamo tu sličnost u izborima mjesta i reljefnih pozicija na kojima su i Iliri, ali i posebice znači Tračani, podizali svoje kamene komplekse, svoja kamena svetišta, svoje hramove, svoja utvrđenja i slične prapovijesne objekte, vidjeti ćemo da se tu gotovo isključivo radi o uzvišenjima brda, pa čak i planina, što je gotovo jednaka podudarnost i za Ilire i za Tračane. Ipak, gledajući preciznije, vidjeti ćemo da Tračani, poglavito na prostorima današnje Bugarske, na većini svojih tzv. vršnih kamenih svetišta (Peak sanctuaries) ili po nekima i tzv. Planinskih trakijskih svetišta, uopće nemaju podignute masivne kamene bedeme ili čak bilo kakve suhozidne konstrukcije, dok je u nas posve drugačija priča. I sad onda kad ponovno gledamo ovaj lokalitet kojeg sam zamijetio ovdje na sjeveroistoku Grčke u regiji Trakija, kod rijeke Lissos, gotovo kao da gledamo jednu izuzetnost, jednu egzotiku ili jednu anomaliju, odnosno kao da smo uzeli jednu od naših ilirskih gradina i kopi – paste je prekopirali na satelitsku snimku točno u ovaj predio Grčke. Zaista nešto vrlo neobično. A o kolikim možda i puno većim relacijama između Ilira i Tračana se radi u cijeloj ovoj priči, može nam reći naravno tko drugi nego čuveni naš Daorson! Odnosno sami Daorsi. Naime, ako pročitamo glavno djelo Z.Marića o Daorsima ('Daorsi' – Godišnjak, X, ANU BiH, 1973) vidjeti ćemo jednu do danas posve ignoriranu no za nas ovdje i ovu priču izuzetno zanimljivu opisanu stavku, a to je da prve vijesti o Daorsima daje čak još u 5 st.pr.Kr., grčki pisac Hekatej, koji za Daorse kaže ovo '' Darsioi ethnos Thrakion'' ili u prijevodu – Daorsi su etnos ili narod Tračana. Iako su se u početku s ovom tezom slagali brojni kasniji opisivači i povijesničari, u novije vrijeme ova je teza odbačena. No, sada kad vidimo neke stvari, a pogotovo ovakve čudesne podudarnosti da imamo identične lokalitete poput gradina i na našim ilirskim terenima, kao i na terenima gdje su čisto dominirali Tračani, mislim da ovu tezu, btw. znači datu još u tom vremenu 5 st.pr. Kr., ne bi trebali baš tako odbacivati. A zašto ne bi ? Pa osim ovih podudarnosti, imamo i podudarnost, da se baš u Daorsonu još tijekom ranijih istraživanja otkrila metalna kutija s poklopcem koji ima simboliku i ustvari totalno identičan prikaz kao na kutiji Filipa II Makedonskog, a što je jedan, po meni, vrlo indikativan smjer podudarnosti između Daorsa, Daorskog prostora i prostora današnje Makedonije odnosno prostora gdje su živjeli Tračani. Ima tu još puno toga što će se nadamo se tek krenuti rasvjetljavati detaljnije, a što će nam zasigurno pokazati da relacije među Tračanima i Ilirima nisu tek tako puka izmišljotina i da tu ima puno neizrečenih i neopisanih stavki, kao i još dosta neotkrivenih lokaliteta koji svoju priču tek trebaju ispričati. I da se na koncu ovog posta vratimo opet ovoj upečatljivoj gradini kod rijeke Lissos. Gledajući preko street viewa ponovno na ovaj ozidani brijeg, kojemu su zidine u promjeru oko 130 metara, jasno nam postaje da je sami fizički uspon, recimo od ove jedine vidljive prometnice najbliže ovom brijegu, na samu gradinu, jako jako težak, možda čak i neizvediv u dijelovima zbog surovog kanjonskog reljefa. Ako pridodamo tome još i očitu enormno izraslu i gustu neprobojnu vegetaciju, jasno nam je zbog čega je ovo mjesto ostalo tisućljećima ovako, skriveno i netaknuto i posve nepoznato. Za nadati se samo da će netko, tko živi blizu ovog lokaliteta, a tko možda pregledom interneta slučajno ili planski naleti na ovo mjesto, možda i na ovaj post, smoći snage i volje pa posjetiti i fizički izravno na licu mjesta fotografirati kamene zidine i druge ruševina na ovoj moćnoj akropoli.

FOTOGALERIJA (pronađene ilirsko-like prapovijesne gradine u regiji Trakija na SI Grčke):