ILIRSKI GRAD - NEUMSKI GRADAC (Illyrian city - Gradac near Neum) - veličanstvena megalitska gradina iz brončanog i željeznog doba

NOVE FOTOGRAFIJE S IMPRESIVNOG I ZABORAVLJENOG MEGALITSKOG SAJTA KOD NEUMA ! 

Poštovani i dragi štovatelji svekolike ilirske baštine, evo iako je već jučer prošlo Valentinovo, u ovom najnovijem, zaista posebnom postu, tj.radu, imam jednu pravu delikatesu i poklon za sve one zaljubljene, naravno, zaljubljene u megalitsku baštinu i sve vidove megalitske ilirske ostavštine na ovim prostorima. Riječ je o najnovijim hi-res fotkama jednog uistinu čudesnog i prije svega prilično velikog ilirskog grada kojeg sam, što će se neki vjerojatno i sjetiti, bio razotkrio i po prvi puta javnosti i medijima predstavio još prije više od 5 god.na svom portalu hercegovina-geoarheo, gdje sam tada u naslovu to otkriće simbolički prozvao - 'novom hercegovačkom Mikenom'. Taj članak vrlo jednostavno možete naći na internetu uguglavanjem 'hercegovačka mikena neum'. U tom preliminarnom, a vrijednom, predstavljanju i opisu ovog megalitskog kompleksa, napisao sam da nisam obišao ni 60 posto grada i njegovih monumentalnih ostataka. Taj navod, kao i masu drugih tad iznešenih navoda, moram ispraviti i nakon evo više od najmanje 10-ak detaljnih obilazaka čitavog sajta, reći da tad prije 5 godina nisam vidio, ne 60, već ni 5 posto od sveukupno prisutnih monumentalnih dijelova te svih integralnih površinskih dijelova grada koji obuhvata najmanje 4 istaknuta uzvišenja zaredanih jedan iza drugoga u jednoj brdskoj ulančanoj liniji od sjeverozapada prema jugoistoku. Nakon svih ovih međuvremenskih obilazaka došao sam do brojnih izuzetno vrijednih i oduševljavajućih pronalazaka te uvida. Tako sam u pogledu osnovnog topografsko-rasterskog izgleda grada, uvidio to da on predstavlja jednu osmišljeno i urbanistički izgrađenu cjelinu koja uključuje 4 uzvišenja ili citadele, prostor sjeverno od njih, te posebice veliku površinu prostora s prisojne južne strane svih citadela. Najveća i izrazito najdominantnija citadela smještena je na istočnom strmom uzvišenju na kojoj su podignuti ujedno i najmasivniji megalitski bedemi te na samom vrhu u centru citadele jedna kolosalna piramidolika stepenasta gomila koja je bez ikakve sumnje imala obredni ili kultni karakter. Moram ovom prilikom istaknuti da je iako je riječ o sjevernoj strani, posebno me se dojmio taj dio grada jer je on po svemu sudeći brižno i pomno odabran te u cjelosti modificiran s nebrojenim ostacima raznoraznih monumentalnih struktura, megalitskih zidova, ostataka nastambi, monumentalnih grobnica, i raznih drugih objekata. Kad se probijete i dođete na ovaj sjeverni dio, posebice sjeverni dio u podnožju istočne glavne i najveće citadele, prolazeći možete jasno zamijetiti ostatke ulica, ostatke svojevrsnih kvartova, te raznih danas velikim dijelom zatrpanih i ukopanih kamenih građevina. U krajnjem istočnom segmentu tog sjevernog dijela na ostacima ovog prvotnog ilirskog grada podignuto je isto tako impozatno omanje rimsko naselje s ostacima rimskih kuća te masom ostataka krovnog crijepa tegula i imbreksa. Na ovom ilirsko-rimskom naselju kasnije u srednjem vijeku niklo je važno srednjovjekovno naselje - Kućetine. Znači možemo definitivno zaključiti da su pojedini segmenti ovog mega-kompleksa višeslojnog karaktera, tj.višeslojni su, pri čemu možda i najvrijedniji uvid predstavlja to što sam kroz višestruke obilaske, posebice one posljednje, utvrdio i na licu mjesta detektirao izrazito megalitske monumentalne konstrukcije koje datiraju iz vremena rane bronce tj.pripadaju Posuško-Cetinskoj kulturi, te koje, a što je ustvari i najzanimljivije, u masi svojih dijelova te sekcija sadrže jasno vidljive fino obrađene oklesane megalitske kamene blokove. U tom kontekstu utvrdio sam da se ti najizvorniji dijelovi grada koji sadrže izvornu i najstariju monumentalnu gradnju nalaze na najzapadnijem te najistočnijem kraju čitavog nalazišta ili mega-kompleksa. Najveći i središnji dio grada podignut je tijekom željeznog doba pri čemu je gradsko područje višestruko prostorno prošireno te dograđeno brojnim monumentalnim zidovima u kojima čak na nekim mjestima imamo i finije primjerke poligonalnog stila megalitskog zidanja. Uz to, na mnogobrojnim dijelovima ovih željeznodobnih megalitskih konstrukcija prisutni su brojni ostaci i fragmenti grčko-italskih amfora i raznoraznog drugog finog po svemu sudeći uvoznog helenističkog te južno-italskog posuđa i lončarije. No, ono što moram posebno napomenuti jest to da ovo sve što prikazujem ovdje, osim što predstavlja izrazitu minijaturu u odnosu na sve ostalo što sam poslikao i vidio, ono predstavlja fotografije načinjene samo na sjevernim osojnim dijelovima grada i gradskih citadela, pri čemu nisam čak niti polovicu tog sjevernog dijela obišao i poslikao. I sad, kad uzmete u obzir, ili recimo dobro na satelitima pogledate, pa razmislite, o čitavom onom preogromnom prisojnom dijelu s južnih strana citadela koji se stere velikom dužinom od sjeverozapada prema jugoistoku, te sve ono što se očito nalazi na tom ogromnom integralnom prostoru grada, misleći prije svega na megalitske konstrukcije, dobijate jedan impresivan uvid i zaključak da se ovdje nalazi jedan jedinstveni ilirski megalitski sajt, tj. jedan jedinstveni ilirski grad koji je ne samo bok uz bok dobropoznatim ilirskim gradovima Zvonigradu, Daorsonu, Meteonu, Risnu, te drugim kasnoželjeznodobnim gradovima Dalmacije, već je riječ o možda i još značajnijem, a danas u potpunosti zaboravljenom i ignoriranom, ilirskom gradu koji sadrži prema svim mojim uvidima, daleko najveći broj i količinu megalitskog zidanja i monumentalne gradnje od bilo kojih ovih ostalih poznatijih ilirskih megalitskih sajtova u regiji. Naravno, neki će se vjerojatno naći i reći - a gdje je Asserija a gdje je Varvarija - a moj je odgovor - naravno ova dva liburnsko-rimska grada su bez premca i sadrže kolosalne bedeme, no oni su gledajući izvornost i kronologiju monumentalnih zidova znatno manje značajni od ovih kompleksa i ilirskih gradova Hercegovine i neumskog zaleđa, zašto ? Pa zato jer u Asseriji i Varvariji nemamo niti mm traga zidova i monumentalne gradnje starije od 4,5 st.pr.Kr, pri čemu je glavnina bedema napravljena u najkasnije željezno i rimsko republikansko doba, a dok s druge strane pazite ovdje imamo - kilometre i kilometre monumentalnih zidova i građevina od klesanih kamenih blokova izgrađenih u vremenu najranijeg brončanog doba cca 2200 - 1800 god.pr.Kr., a što je neporecivo dokazljivo s tonama i tonama prisutnog keramičkog materijala koji pripada tom razdoblju i tzv.Jadransko-ljubljanskoj kulturnoj grupi, odnosno Posuško-cetinskoj kulturi ranog brončanog doba s jakim elementima eneolitika ili bakrenog doba. Dakle, moramo sve prisutno i vidljivo na terenu, jasno razlučiti i smjestiti stvari kako treba. Znači, najveću vrijednost nosi ono što je najizvornije, ono što je najstarije, ono što predstavlja ne samo začetke, već i žarište i ishodište - u ovom slučaju - monumentalne prapovijesne gradnje s jasnom upotrebom obrađenih kamenih blokova. Prema svemu sudeći i prema svim mojim direktnim, a itekako brojnim i detaljnim, terenskim uvidima, mogu sa velikom sigurnošću zaključiti da se najvrijedniji ishodišni centar i žarište megalitske monumentalne arhitekture na čitavom ovom prostoru, pa i u čitavom ovom kopnenom dijelu Europe, nalazi u prostornoj zoni koja se pruža istočno i jugoistočno od delte Neretve, kroz čitavo neumsko zaleđe, pa sve do Popovog polja, Trebinja na krajnjem istoku, te zaleđa Slanog iznad obala Jadranskog mora. Gledajući nadalje ovaj ishodišni prostor megalitske prapovijesne arhitekture, jasno se vidi da se glavno žarište nalazi na prostoru neumskog zaleđa te čitavog prostora podno planine Žabe u koje ulazi dio općine Metković. Da skratim: na ovom prostoru krije se kolijevka civilizacije ovog dijela Europe! Na ovom prostoru nalazimo ne samo najstarije monumentalne komplekse, već nalazimo nevjerojatne površinske razmjere gustoće svih ovih eneolitsko-ranobrončanodobnih megalitskih gradina, bilo većih bilo manjih, da je to jednostavno nešto što vas obara s nogu. Dakle, doslovno je svaki brijeg ali baš svaki, obzidan, te sadrži veće ili manje količine megalitskih građevina iz ovog izvornog prapovijesnog vremena. O svim ovim otkrićima i vrijednim uvidima, detaljnije ću svakako u mom novom mega - radu o neumskim megalitima kojeg već odavno pripremam i najavljujem. A da se vratim na ovaj prevrijedni ilirski grad kod neumskog Graca, dakle, riječ je o jednom vrhunskom megalitskom sajtu, jednom gradu koji je začet u ranoj bronci, s vrhuncem razvoja u željeznom dobu, kad je po svemu sudeći ovaj grad iz prestrateškog značaja, držala ilirska ardijejska talasokracija predvođena čuvenom kraljicom Teutom i-ili kraljem Agronom. Tako da je velika i to jako velika mogućnost, da je i sama Teuta boravila, možda čak i na neko duže vrijeme, u ovom gradu. Osim monumentalnih urbanističkih arhitekturalnih ostataka, dokaze značaja ovog sajta kao važnog ilirskog grada tijekom željeznog doba vidimo i u nebrojenim pokretnim ostacima ne samo keramike već i metalnih predmeta od kojih su pojedini već od ranije poznati struci te su djelomično i opisani u ranijoj literaturi. Među njima posebno treba izdvojiti prisutnost i nalaze grčkog novca i grčkog srebrnog nakita, tj.grčkih tetradrahmi Apolonije i Drača, što je sve pronađeno još davnih dana upravo na ovom mjestu, te je pohranjeno u Zemaljski Muzej u Sarajevu. Isto tako mogu spomenuti da mi je prije 3 god.kada sam vršio jedan od brojnih obilazaka ovog drevnog grada, jedan lokalni žitelj čija se kuća nalazi doslovno tik ispod prisojnih megalitskih stambenih terasa grada, pokazao neke od svojih pronalazaka s ovog mjesta, od čega mi je u oko upao jedan zaista zanimljiv i intrigantan brončani prsten s nekakvim misterioznim znakovima, a koji po svoj prilici pripada tj.pripadao je nekoj važnoj ilirskoj osobi iz ovog grada. Druga stvar: grad je izgrađen baš na ovom mjestu, poradi, naravno, izuzetno bitnog i strateškog položaja, tu je odmah ispod čudesno ekstra plodno Gradačko polje (danas se u njemu sade vinogradi, maslinici, povrtnjaci, voćnjaci itd.) s nekoliko jakih izvora pitke vode koji nikada ne presušuju. Treće, budući da je grad na prostranom a relativno niskom brdskom platou, neposredno s njegovih bočnih strana i istočne i zapadne, išla je glavna i strateška još od duboke prapovijesti, putna komunikacija od Neuma i neumskog zaljeva, zatim od delte Neretve tj.od Metkovića i Vidonja, zatim od Kuta i Opuzena, i isto tako od jugoistoka od Stona i Slanog, PREMA UNUTRAŠNJOSTI, tj.prema prostoru Daorsa i Autarijata i prema općenito glavnom rudarskom kopnenom dijelu odakle su narodi s mora (Grci, Italici, Feničani, i drugi) dobavljali vrijednu robu, rude, stočne proizvode, drvnu masu, ljekovito bilje i ostale tražene proizvode koji su pak obilovali u ovom unutrašnje Hercegovačkom prostoru. Nadalje, prolaskom ovim strateškim i izuzetno važnim pravcem, vezivalo se more ne samo s unutrašnjošću gdje su Daorsi i Autarijati bili, već i sa dolinom Neretve oko Čapljine te time i čitavim prostorom donje i jugozapadne Hercegovine. Stoga, nikoga ne bi trebalo čuditi to da je ovdje iz višestruko potrebitih i pogodnih geostrateških elemenata podignut jedan ovakav moćan ilirski grad. No, danas, ono što možemo reći za ovaj grad, po nekima -nažalost, no po meni, i po drugima, na svu sreću, da je on ostao doslovno netaknut, posve pa gotovo apsolutno ignoriran, zaboravljen, izgubljen, doslovno 'pojeden' gustom mediteranskom vegetacijom, - ali što je međutim s druge strane i super stvar jer je ta netaknutost, intaktnost, i zaboravljenost, ustvari super konzervirala ovaj vrijedni arheološki lokalitet koji ima ne samo za skoriju budućnost već i danas, jedan ogroman potencijal za valorizacijom, istraživanjima, vrijednovanjima, promoviranjem, te dakako u okviru turističkog, tj.arheoturističkog iskorištavanju, budući da je lokalitet smješten u neposrednom zaleđu najjačeg turističkog mjesta u BiH, te neposredno s južne strane novoizgrađene brze magistralne ceste Stolac - Neum. Mnogi pametniji, koji bi se ugledali na razvijenost arheoturizma u zemljama zap.Europe, gledajući sve ovo što se nalazi na ovom prostoru uokolo Neuma, doslovno trebaju samo zbrojiti dva plus dva. No, dok se to, potpunije iskorištavanje i valorizacija, ne dogodi, a vrlo vjerojatno neće u skorije vrijeme, mi svi ostali, istinski zaljubljenici u ovakvu monumentalnu ilirsku baštinu i obilaske ovakvih zaboravljenih lokaliteta, možemo s puno nesmetane volje i avanturističkog žara, doduše uz malo više fizičkog napora, posjećivati i fotografirati, ove nevjerojatne i magične prapovijesne komplekse. Veliki Ilirski pozdrav i sve najbolje!

(Tekst i slike preuzete s fb str.megalita Hercegovine)

FOTOGALERIJA :

Slika koju sam sastavio bio prije 5 god.u svom prvom eksluzivnom medijskom predstavljanju ovog ilirskog grada, tada prozvanog -hercegovačka Mikena. Ovdje sam još tankim žutim linijama nadupino minimalno prostiranje drugih također integralnih dijelova grada, i to njegov prisojni dio, kao i uzdužni sjeverni dio na platou poviše citadela. Ono što bih dodatno naglasio i postavio jedan upit - jest to da sam u vrlo dobroj suradnji i komunikaciji s uvaženom arheologinjom S.Vasilj, koja je btw.jedini ekspert za helenističko razdoblje na ovim prostorima, prije više od 3,4 godine, u društvu snimatelja i ekipe s nacionalne tv.kuće BHT-1, upravo na krajnjem zapadnom dijelu ovog grada snimio veliki dio snimaka u okviru izvrsnog video dokumentarca 'Nova avantura', te koji je nakon snimanja, bio više puta prikazivan na programu BHT-a. Međutim, iako je ta vrlo vrijedna emisija Nove avanture bila poslije dostupna i na bht-internetskom portalu, a i na youtube-u, u međuvremenu su tu epizodu koja je upravo ovdje snimana te oko Hutova, posve izbrisali s interneta i s youtube-a, možda sam u krivu, možda se još negdje na nekom linku može pronaći točno ta epizoda, koja je koliko se sjećam bila emitirana 2017 godine, pa ako netko možda zna na kojem linku se još uvijek može pronaći ova epizoda Nove avanture, neka ovdje samo linka to, ili u inbox neka pošalje link, jer emisija je stvarno vrijedna, i ne samo poradi ovog lokaliteta, već i poradi prapovijesnog urbaniziranog naselja na Prisjeci kod Hutova kojeg je prezentirao i otkrio S.Vukorep, pa bih u slučaju da netko ima, ili zna za link te epizode, bio unaprijed jako zahvalan

Nedavno načinjeni (sve slike u nastavku) zum i hi-res snimci impozantnih megalitskih ozidanih dijelova ilirskog grada. Ovo je pogled na zapadnu najmasivniju megalitsku građevinu s ostacima kule i izduženih terasastih kiklopskih zidina koji nastavljaju dalje ispod sa sjeveroistočnih padinskih strana citadela u pravcu istoka.

Još uvijek očuvane fino zidane sekvencije zapadne citadele

Forgotten Illyrian city near Neum (Bronze and Iron age)

Zum pogled sa zapadne na istočnu glavnu citadelu sa stepenasto ozidanom kolosalnom obrednom gomilom na vrhu

Monumentalne zidine na istočnoj glavnoj citadeli

Jedan od pobočnih, kraćih ali monumentalnih zidova na sjevernoj strani istočne citadele

Širina ovog megalitskog bedema iznosi najmanje 2 metra

Jedan od impresivnijih i većih sekcija kiklopskog zida sa sjeverne strane glavne istočne citadele (zid je veći od dva metra, postavljena skala je 1 m)

Vidljivo majstorstvo uklapanja kamenih blokova direktno na strme, gotovo okomite masivne i zaoštrene slojeve vapnenca gornjokredne starosti

Jedni od mnogobrojnih monumentalnih terasastih zidova sa sjeverne strane središnje citadele

Ponegdje, kao ovdje, možemo vidjeti i poligonalni opus megalitskog zidanja

Postavljena skala = 1 m

S ruba centralne obredne stepenaste gomile na vrhu istočne citadele

S vrha obredne gomile prema zapadu

Na brojnim mjestima jasno je vidljivo da su brojni sitniji komadi erodiranog kamena prekrili goleme monumentalne blokove u baznim redovima gomile

Jedan kolosalan četvrtasto obrađeni plosnati blok postavljen je na istočnom rubu vrha obredne gomile - gotovo poput pravog ali drevnog, ilirskog stećka, pri čemu je moguće da se radi i o svojevrsnom kamenom altaru, tj.obrednom kamenu.

Pogled na jugoistok i nastavak brončanodobnih megalitskih kompleksa na svakom od vidljivih vrhova

Dio masivne zapadne citadele

Zum pogled na dio sjeverne padine između zapadne i središnje citadele, gdje se jasno vidi kako se ovdje nalazi kompletno ozidana, s monumentalnim zidom, čitava padina, pri čemu je gornje redove zidova prekrio debeli talog zemlje i izrasle trave, no kad se nađete na licu mjesta kristalno jasno sve to vidite

Pogled na središnju citadelu

Pogled na dio istočne glavne citadele