NOVA SPOZNAJA: 'GRUDSKA MIKENA' U BOBANOVOJ DRAGI JE TZV.TROSTRUKA GRADINA (PETAR OREČ,1977) - JEDNA OD NAJVAŽNIJIH ZABORAVLJENIH GRADINA U HERCEGOVINI
IZGUBLJENI (PRA)ILIRSKI GRAD IZNAD BOBANOVE DRAGE JE S BROJNIM DOKAZIMA O STAROSTI VEĆOJ OD 3600 GODINA - JEDAN OD NAJSTARIJIH GRADOVA U BIH;
Iako je u prethodnom predstavljanju i opisu velikog izgubljenog 'ilirskog' grada iznad Bobanove Drage navedeno kako je riječ o neregistriranom lokalitetu, temeljem najnovijeg autorovog uvida u jedan opsežan, raritetan i izvanredan rad od Petra Oreča o prapovijesnim naseljima i gomilama područja Posušja, Gruda i Širokog Brijega iz 1977. došlo je se do uvida da se ovaj gradinski lokalitet odnosi upravo na tzv.Trostruku gradinu koju je P.Oreč na poseban i vrlo znakovit način opisao u ovom vrijednom radu. Budući da do uvida u ovaj rad, autor nije imao dostupne topografske skice izgleda i arhitekture svih tada ranije istraženih gradina od strane P.Oreča kao i usljed brojnih nejasnoća glede upravo točnih geografskih položaja i izgleda pojedinih gradina, autor je pogreškom Trostruku gradinu 'smjestio' na jednu uočljivu gradinu s tri koncentrična prstenasta bedema koja se nalazi neposredno sjevernije od drage u selu Bobanova Draga, te ponad ruba jedne duboke vrtače. Uvidom pak u sve skice i detaljnije opise u navedenom radu P.Oreča, jasno se sada može zaključiti da je s pravom simbolički ranije nazvana 'Grudska Mikena' iznad Bobanove Drage ustvari Trostruka gradina, a da je od autora ranije smatrana Trostruka gradina ustvari gradina Jelaševac, te se stoga usljed ove nenamjerne zabune i pogreške potrebno ispričati svim čitateljima i pratiteljima ovog portala.
No, s druge strane, ova spoznaja upravo sad na još veće oduševljenje baca jedno dodatno jako vrijedno svjetlo na značajke ovog drevnog kamenog grada iznad Bobanove Drage. Upravo glavni temelj u okviru ovog ranijeg obilaska točno ove gradine od strane Petra Oreča jest pronalazak velikog broja prapovijesne keramike brončanodobne starosti, posebice one iz perioda rane bronce tj. iz perioda prije više od 3600 godina. Karakteristike ovih brojnih ulomaka keramike ogledaju se u čestim utisnućima i ucrtanim rupicama kao i potezima utisnutih linija na stijenkama nekadašnjih prapovijesnih posuda, vrčeva i slično - prema kojima je upravo temeljem brojnih pronalazaka s ove Trostruke gradine, zatim gradine Nečajno, te još nekoliko gradina s područja Posušja - u stručnu arheološku terminologiju, ali i u brojne udžbenike povijesti i arheologije, uveden termin 'Posuška kultura' kao specifičan vid prapovijesne kulture raširen u zapadnoj Hercegovini tijekom ranog brončanog doba. Osim brojnih pronalazaka pokretnog materijala na ovoj Grudskoj Mikeni tj. Trostrukoj gradini iznešeno je i to kako se upravo u njenom sjevernom dijelu, odnosno na dijelu gradine ili prapovijesnog grada koji je u prethodnom opisu od strane autora ovog portala definiran kao akropola, nalazi jedinstven kulturni sloj debljine oko 1 metra. Nadalje, iznešeni su i tadašnji impresionirajući uvidi arhitekture prapovijesnih bedema pri čemu su dati djelomični opisi, koji se u pojedinim dijelovima u potpunosti podudaraju i s najnovijim autorovim obilaskom i prezentacijom u prošlom postu. Posebno je zanimljiva činjenica koja odsada nedvojbeno pokazuje, prema nalazima brojne ranobrončanodobne keramike, da je ovaj drevni kameni grad čak stariji i od same, nadaleko poznate, Mikene u Grčkoj, no vrlo vjerojatna činjenica jest da je život na ovoj gradini tekao od perioda rane bronce pa sve do kraja brončanog doba čime je vrlo vjerojatna bar jednim dijelom, istovremenost života na Trostrukoj gradini i života u Mikeni što uz arhitekturalne osobitosti dodatno opravdava simbolički naziv ove gradine iznad Bobanove Drage kao 'Grudska Mikena'. Ako ovim činjenicama, dodamo i jasno prepoznatljive elemente rastera ili prostorne naseobinske šeme ove velike prapovijesne gradine s jasno isticajnim protourbanim dijelovima prostora - akropolom, predakropolom, te podgrađima, možemo uvidjeti da se u ovom zapadnohercegovačkom dijelu BiH nalazi ni više ni manje već jedan od najstarijih gradova u zemlji.
No, promatrajući prethodno navedeni vrijedni prikaz i opis Trostruke gradine od strane Petra Oreča potrebito je naglasiti neke novitete i dodatne, ranije neprepoznate, osobine na gradini koje je autor ovog teksta razotkrio čime se u arheološkom smislu mogu postaviti neke potpuno nove, zanimljive i intrigantne teze s dovoljno jasnih i očitih dokaza - čime se odsada brojne prethodno rečene teze, pretpostavke i zaključci o starostima pojedinih gradina mogu u potpunosti preokrenuti i postaviti neke nove dosta čvrste pretpostavke, ali i otvoriti pitanja na koja se jedino, detaljnim stručnim arheološkim istraživanjima te iskopavanjima mogu dati 'ispravni i objektivni' odgovori. Među tim novije prepoznatim osobinama, glavni novitet i jedan odsada posve drugačiji rezimirajući faktor - predstavljaju upravo odlike - neporecivog postojanja - megalitskih bedema s više ili manje klesanim tj.obrađivanim blokovima vapnenca --te --ono što jasno vidimo iz ranijih Orečovih ali i ostalih istraživanja - prisustvo uz te iste bedeme pored mlađih željeznodobnih pokretnih nalaza - brojnih i gotovo najdominantnijih a ponekad i isključivih ostataka - keramike i pokretnih nalaza koji datiraju u period rane bronce ili ranog brončanog doba. S druge strane - da ovo sve navedeno pojednostavimo - brojne dosada poznate gradine s megalitskim zidovima u Hercegovini kao što su Daorson (Ošanići), Zvonigrad, Martinovića gomila, Zidana gomila, i druge megalitske gradine - nisu izvorno napravljene u periodu mlađeg željeznog doba ili helenizmu, već dosta ranije tijekom perioda brončanog (ranijeg i kasnijeg) doba prije više od 3000 godina. Jer ako iole razmislimo logički, bez obzira na npr. učestale ili brojne nalaze željeznog doba na pojedinim ovakvim gradinama, ako se uz same (megalitske) zidove nalaze ponajviše ostaci keramike koja potječe iz rane ili kasne bronce - onda je taj isti bedem logički gledajući upravo napravljen u to vrijeme, a ostaci kasnijih željeznodobnih predmeta i keramike mogu samo odražavati to da se život na istom tom mjestu uz iste te (mnogo ranije napravljene) zidine samo nastavio u kontinuitetu, odnosno da su željeznodobni stanovnici imali zatečeno stanje, tj. zatečene već napravljene suhozidne, megalitske, građevine. Sve ove vrlo lako moguće i logičke, stavke nitko od postojećih 'specijalista' i stručnjaka arheologa ne može niti malčice opovrgnuti niti stopostotno potvrditi, već kao što je to navedeno ranije - jedino u slučaju iznimno detaljnih i sustavnih istraživanja određenih prapovijesnih gradina - će se moći ovakve teze potvrditi ili izmjeniti - no nažalost na prostoru Hercegovine dosada gotovo niti jedna značajnija prapovijesna gradina uključujući i poznati Daorson, nije u cjelosti sustavno istražena, te će kako stvari zasad stoje, odgovor na ovo pitanje izvorne starosti brojnih naših prapovijesnih gradina ostati još dugo tajna i svojevrsna misterija.
(Autorova posebna zahvala mr.sc.Radoslavu Dodigu na uvidu u rad Petra Oreča iz 1977. 'Prapovijesna naselja i grobne gomile - Posušje, Grude i Lištica, GZM XXXII, 1977)
No, s druge strane, ova spoznaja upravo sad na još veće oduševljenje baca jedno dodatno jako vrijedno svjetlo na značajke ovog drevnog kamenog grada iznad Bobanove Drage. Upravo glavni temelj u okviru ovog ranijeg obilaska točno ove gradine od strane Petra Oreča jest pronalazak velikog broja prapovijesne keramike brončanodobne starosti, posebice one iz perioda rane bronce tj. iz perioda prije više od 3600 godina. Karakteristike ovih brojnih ulomaka keramike ogledaju se u čestim utisnućima i ucrtanim rupicama kao i potezima utisnutih linija na stijenkama nekadašnjih prapovijesnih posuda, vrčeva i slično - prema kojima je upravo temeljem brojnih pronalazaka s ove Trostruke gradine, zatim gradine Nečajno, te još nekoliko gradina s područja Posušja - u stručnu arheološku terminologiju, ali i u brojne udžbenike povijesti i arheologije, uveden termin 'Posuška kultura' kao specifičan vid prapovijesne kulture raširen u zapadnoj Hercegovini tijekom ranog brončanog doba. Osim brojnih pronalazaka pokretnog materijala na ovoj Grudskoj Mikeni tj. Trostrukoj gradini iznešeno je i to kako se upravo u njenom sjevernom dijelu, odnosno na dijelu gradine ili prapovijesnog grada koji je u prethodnom opisu od strane autora ovog portala definiran kao akropola, nalazi jedinstven kulturni sloj debljine oko 1 metra. Nadalje, iznešeni su i tadašnji impresionirajući uvidi arhitekture prapovijesnih bedema pri čemu su dati djelomični opisi, koji se u pojedinim dijelovima u potpunosti podudaraju i s najnovijim autorovim obilaskom i prezentacijom u prošlom postu. Posebno je zanimljiva činjenica koja odsada nedvojbeno pokazuje, prema nalazima brojne ranobrončanodobne keramike, da je ovaj drevni kameni grad čak stariji i od same, nadaleko poznate, Mikene u Grčkoj, no vrlo vjerojatna činjenica jest da je život na ovoj gradini tekao od perioda rane bronce pa sve do kraja brončanog doba čime je vrlo vjerojatna bar jednim dijelom, istovremenost života na Trostrukoj gradini i života u Mikeni što uz arhitekturalne osobitosti dodatno opravdava simbolički naziv ove gradine iznad Bobanove Drage kao 'Grudska Mikena'. Ako ovim činjenicama, dodamo i jasno prepoznatljive elemente rastera ili prostorne naseobinske šeme ove velike prapovijesne gradine s jasno isticajnim protourbanim dijelovima prostora - akropolom, predakropolom, te podgrađima, možemo uvidjeti da se u ovom zapadnohercegovačkom dijelu BiH nalazi ni više ni manje već jedan od najstarijih gradova u zemlji.
No, promatrajući prethodno navedeni vrijedni prikaz i opis Trostruke gradine od strane Petra Oreča potrebito je naglasiti neke novitete i dodatne, ranije neprepoznate, osobine na gradini koje je autor ovog teksta razotkrio čime se u arheološkom smislu mogu postaviti neke potpuno nove, zanimljive i intrigantne teze s dovoljno jasnih i očitih dokaza - čime se odsada brojne prethodno rečene teze, pretpostavke i zaključci o starostima pojedinih gradina mogu u potpunosti preokrenuti i postaviti neke nove dosta čvrste pretpostavke, ali i otvoriti pitanja na koja se jedino, detaljnim stručnim arheološkim istraživanjima te iskopavanjima mogu dati 'ispravni i objektivni' odgovori. Među tim novije prepoznatim osobinama, glavni novitet i jedan odsada posve drugačiji rezimirajući faktor - predstavljaju upravo odlike - neporecivog postojanja - megalitskih bedema s više ili manje klesanim tj.obrađivanim blokovima vapnenca --te --ono što jasno vidimo iz ranijih Orečovih ali i ostalih istraživanja - prisustvo uz te iste bedeme pored mlađih željeznodobnih pokretnih nalaza - brojnih i gotovo najdominantnijih a ponekad i isključivih ostataka - keramike i pokretnih nalaza koji datiraju u period rane bronce ili ranog brončanog doba. S druge strane - da ovo sve navedeno pojednostavimo - brojne dosada poznate gradine s megalitskim zidovima u Hercegovini kao što su Daorson (Ošanići), Zvonigrad, Martinovića gomila, Zidana gomila, i druge megalitske gradine - nisu izvorno napravljene u periodu mlađeg željeznog doba ili helenizmu, već dosta ranije tijekom perioda brončanog (ranijeg i kasnijeg) doba prije više od 3000 godina. Jer ako iole razmislimo logički, bez obzira na npr. učestale ili brojne nalaze željeznog doba na pojedinim ovakvim gradinama, ako se uz same (megalitske) zidove nalaze ponajviše ostaci keramike koja potječe iz rane ili kasne bronce - onda je taj isti bedem logički gledajući upravo napravljen u to vrijeme, a ostaci kasnijih željeznodobnih predmeta i keramike mogu samo odražavati to da se život na istom tom mjestu uz iste te (mnogo ranije napravljene) zidine samo nastavio u kontinuitetu, odnosno da su željeznodobni stanovnici imali zatečeno stanje, tj. zatečene već napravljene suhozidne, megalitske, građevine. Sve ove vrlo lako moguće i logičke, stavke nitko od postojećih 'specijalista' i stručnjaka arheologa ne može niti malčice opovrgnuti niti stopostotno potvrditi, već kao što je to navedeno ranije - jedino u slučaju iznimno detaljnih i sustavnih istraživanja određenih prapovijesnih gradina - će se moći ovakve teze potvrditi ili izmjeniti - no nažalost na prostoru Hercegovine dosada gotovo niti jedna značajnija prapovijesna gradina uključujući i poznati Daorson, nije u cjelosti sustavno istražena, te će kako stvari zasad stoje, odgovor na ovo pitanje izvorne starosti brojnih naših prapovijesnih gradina ostati još dugo tajna i svojevrsna misterija.
(Autorova posebna zahvala mr.sc.Radoslavu Dodigu na uvidu u rad Petra Oreča iz 1977. 'Prapovijesna naselja i grobne gomile - Posušje, Grude i Lištica, GZM XXXII, 1977)
Opis tzv. Trostruke gradine ('Grudske Mikene') kod Bobanove Drage - u radu;
P.Oreč: Prapovijesna naselja i grobne gomile (Posušje, Grude i Lištica), Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, N. s., sveska XXXII (1977)
Pogled na prethodno smatranu Trostruku gradinu od strane autora - ustvari pravim imenom gradina Jelaševac - smještena malo sjevernije od Trostruke gradine (slika gore)
TROSTRUKA GRADINA - GRUDSKA MIKENA - jedan od najstarijih gradova u BiH (pojedini dijelovi - slike dolje):
Primjedbe
Objavi komentar