RAZOTKRIVENI ILIRSKI ARHEO-OPSERVATORIJ - DREVNA ZVJEZDARNICA DAORSA I JEDINSTVENA KRUŽNA GRADINA KOD STOCA
ČUDESNI DAORSKI ARHEO-OPSERVATORIJ - KOD STOCA; Novo ) -
Cijenjeni ljubitelji baštine naših Ilira, evo ponovno, u nizu, kao na traci, 'izbacujem', tj. na jedan oduševljavajući način - prezentiram Vam, najnoviji svoj uvid, i jedno svojevrsno otkriće, jedne perfektne, i zasigurno u regionalnom smislu, jedinstvene prapovijesne ilirske gradine, koja je po svemu sudeći i po prostoj logici kulturno-prostornog konteksta, izgrađena od najpoznatijih Ilira u regiji - Daorsa. Sama gradina, nalazi se neposredno iznad, tj. istočno od Stoca, i vjerojatno se za nju zna, i vrlo moguće da je negdje bila u neznatnim obimima navođena kojim slovom opisa ili navoda, no ono što sasvim sigurno predstavlja novitet, i jedan ekskluzivitet, kojeg se po prvi put opisno prezentira u medijima, jest geometrijsko-matematička perfekcija arhitekture same gradine, kao i njena vrlo vjerojatna - arheoastronomska uloga odnosno namjena. U skraćenom obliku rečeno - ovdje se krije još jedan drevni (megalitski) opservatorij iz prapovijesnog doba. Ono što je velika otegotna okolnost jest to da je upravo ovaj pojas izrazito teško kontaminiran zaostalim minsko-eksplozivnim sredstvima iz prošlog rata, te stoga niti sam bio na licu mjesta, niti namjeravam biti gore, kao što isto tako svim čitateljima, i eventualnim zainteresiranima za odlazak na ovu lokaciju, izrazito savjetujem da nipošto ne idu na svoju ruku gore, bar ne bez pratnje lokalnih deminera ili poznavatelja mikrolokalne minske situacije. No, unatoč ovoj ogromnoj otegotnoj okolnosti i ograničenju, za ovu priču, i za ovo otkriće, to nije niti bitno, ponajviše iz razloga da gotovo na mjesečnoj bazi, brojni satelitski javno dostupni provideri, kao što su popularni google earth i maps, zatim bing, zoom earth, nasa, arc-gis, i drugi slični satelitski preglednici, kao i nacionalni ortofoto preglednici, objavljuju nevjerojatne novije kristalno čiste visokorezolucijske snimke na kojima se kristalno jasno vide ne samo sve prisutne kamene zidane strukture, već se čisto vide i pojedini zasebni kameni blokovi s kubikažom od preko 0,7 i jednog metra kubičnog. Iskoristivši ove gotovo prave sci-fi pogodnosti novih internetskih snimaka, obilazeći već dobro poznati dio oko čuvenog Daorsona, u pravcu prema jugoistoku, prema isto tako svojevrsnoj čuvenoj i najranije opisanoj te skiciranoj ilirskoj gradini Vrsnik, pogled mi se jednostavno zamrznuo na nečemu što ni sam nisam mogao vjerovati jeli mi se na prvu pričinja ili to što gledam u stvarnosti postoji ? Naime, kao što ćete svi jasno vidjeti na fotografijama koje slijede u fotogaleriji ispod teksta, ovdje se krije ne samo jedna oblikom zanimljiva ilirska gradina, već se krije gradina koja ima podignuti masivni kameni bedem u obliku apsolutno pravilne matematičke kružnice polumjera 38 metara, odnosno promjera oko 80-ak metara. No, ono što je pričinjalo daljnju vizualnu impresiju viđenim, jesu očiti i namjerno ljudskom rukom modificirani te napravljeni prolazi unutar ovog pravilno kružnog bedema, koji su isprekidani manjim potezima očito zasebno posloženih kamenih blokova, koji se očituju na istočnom rubu bedema. Osim ovih intrigantnih arhitekturnih očito pomno planskih modificiranih elemenata bedemske strukture, upalo mi je u oči postojanje i zasebnih, ali prostorno integriranih, većih te manjih kamenih gomila, kao i nešto pažljivije te ljepše uređenih tj. ozidanih zidanih komora ili svojevrsnih zidanih 'niša' ili pak objekata, koji se isto tako nalaze uz rubne dijelove kružnog bedema. Ako ćemo realno i logički u startu promotriti samu i nepobitnu činjenicu očite matematičke perfekcije izgrađenog pravilnog kamenog kruga s promjerom oko 80-ak metara, jednostavno na svjetlu dana vidimo da je ovdje riječ o jednoj zaista jedinstvenoj ilirskoj građevini ili jedinstvenoj ilirskoj gradini, koja samim time, i sa tom svojom perfektnom matematičko-geometrijskom zakonitošću odudara od 99,9 posto svih okolnih ilirskih gradina. I ako još dalje i dublje razmišljamo, ali također u okvirima egzaktnih matematičko-geometrijskih, arhitekturnih te funkcionalnih rezona, lako će nam se pred očima stvoriti relacija - da čim je prisutna ovakva neupitna matematičko-geometrijska zakonitost gradnje kamenih konstrukcija, po svemu sudeći, na istom mjestu je prisutna i neka zaista jako posebna funkcija tog kamenog objekta, a koja je u najvećoj većini slučajeva ovakvih identičnih prapovijesnih kamenih konstrukcija - ništa drugo već astronomska funkcija. Jer, astronomija, odnosno - arheoastronomija, je ništa drugo nego drugi naziv za matematiku, i to matematiku neba, bilo noćnog bilo dnevnog. S obzirom na sve ove uzbuđujuće preliminarne uvide, krenuo sam u daljnje proračunavanje mogućih matematičko-geometrijskih odnosa koji bi jasnije ukazivali na arheo-astronomsku funkciju ovog mjesta. I ono što mi se kroz te proračune pokazalo, zaista je nešto što daje još dublji, u neku ruku enigmatičniji i misteriozniji, ali definitivno jedinstveni pečat ovoj gradini. Kao što ćete vidjeti na nekolicini specijalno dorađenih fotografija u fotogaleriji ispod, najočitije linijsko-geometrijske odnosno arheo-astronomske linijske relacije koje se lako daju prepoznati ovdje, tiču se nedvojbene podudarnosti zapadnih kamenih dijelova kružnog bedema prema smjerovima izlazećeg sunca na datume zimskog i ljetnog solsticija, kao i na datume jesenske te proljetne ravnodnevnice. Naime, na zapadnoj nasuprotnoj strani rečenih isprekidanim otvorima na istočnom kraku kružnog bedema, uz sami rub bedema nalazi se jedna omanja kamena gomili slična konstrukcija sa zasebnim blokom. Ispred nje, u nešto više unutrašnjem dijelu gradinskog obzida prisutna je još jedna enigmatična kružna zidana tvorevina ili zidani temelji, kao i još jedna viša zidana struktura koja gleda upravo prema istočnim otvorima. I ako se sad pruži pravolinijski pravac od ovih zapadnih objekata, dobiva se prije svega najupečatljiviji pravac pogleda na izlazeće sunce na dan zimskog solsticija, 21.12-og, koje izlazi ni više ni manje već točno iza upečatljive prethodno spomenute kolosalne gradine Vrsnik koja se krije malo jugoistočno od ove observacijsko-astronomske kružne gradine na brdu Križevac. Da priča bude još zanimljivija, u pojedinim ranijim opisivanjima, upravo je rečena gradina Vrsnik navedena te opisana kao jedinstven primjerak kultne ilirske gradine, u jednoj od mogućih funkcija, navedene kao gradine za solarni kult ili promatranje i štovanje sunca. Upravo ovaj mogući kontekst gradine Vrsnik, daje još veći pečat ovdje 'novootkrivenog' mogućeg još izraženijeg arheo-observatorija, koji je na neki način, predstavljao jednu vrstu promatračkog trona, naspram gradine Vrsnik koja je markirala poziciju izlazećeg sunca na zimski solsticij, 21.12-og. To je sasvim jasno čim uvidimo neporecivu činjenicu da se Vrsnik nalazi, na identičnoj liniji koja polazi od zapadnog rubnog dijela kružne gradine na Križevcu, preko istočnog otvora i jedne markacijske velike izdužene stijene ili pak megalitskog bloka, a koja u odnosu na pravi istok odstupa otprilike nešto više od 30-ak stupnjeva. Za one koji nisu još upućeni u tu važnu astronomsko-matematičko-geometrijsku činjenicu - sunce na dan zimskog solsticija 21.12.og., u odnosu na poziciju promatranja, izlazi točno u točci koja leži na pravcu 33 stupnja južno od linije pravog istoka. U istom kontekstu, vrijedi spomenuti naravno i to, da sunce samim time, na dan ljetnog solsticija, kad dostiže svoj maksimum hoda, izlazi u točci koja je na liniji 33 stupnja sjeverno od pravog istoka. Da priča oko ovih relacija bude još dodatno uzbudljivija, govore nam i još naknadne spoznate činjenice gdje se uvidjelo da na otprilike južnom okrajku kružnog bedema ove upečatljive i jedinstvene gradine, pogledom od jedne gomile koja se tu nalazi, preko linijskog pravca koji prolazi kroz najsjeverniji specijalno modificirani prolaz ili vrata u bedemu s istočne strane, taj isti pravac pogleda pada točno na poziciju izlazećeg sunca na dan ljetnog solsticija 21.6.og. A da ni tu priči nije kraj, pokazuje nam i još drugi razotkriveni zanimljivi uvid, gdje se vidi kako linija izlazećeg sunca koja povezuje Vrsnik s ovim kružnim gradinskim objektom na Križevcu, nastavlja se dalje, i pada kao linija zalazećeg sunca na ljetni solsticij, tj. na dan 21.6.og, ni više ni manje već točno na čuveni ilirski grad Daorson. Nadalje, nema nikakvih sumnji, da osim svih ovih očitih i matematičkih, i geometrijskih, i astronomskih, pravilnosti, vrlo vjerojatno postoje i relacije usmjerene kao observacijama izlazaka sunca i na druge tadašnjim ilirskim narodima - bitne datume u godini, ali i prema prvim upečatljivijim pojavama na rubnom horizontu, u svim smjerovima svijeta, određenih sazvježđa, zatim određenih bitnih i vidljivih planeta, kao i nesumnjivo - vrlo bitnog mjeseca. Sve u svemu može se reći kako se ovdje krije jedan jedinstveni gradinski objekt, kojeg su čuveni Iliri Daorsi, mogli podignuti već u brončanom periodu, i koji sasvim sigurno posjeduje vrlo implikativne i jedinstvene geometrijsko-matematičke osobitosti izgrađenih kamenih struktura, koje nam ustvari tek na pladnju daju jedan novi uzbuđujući lokalitet dostupan daljnjim astronomsko-geometrijskim te matematičkim proračunima, a što će na vidjelo dana u budućnosti rasvijetliti i bez sumnje i druge prisutne odlike ovog mjesta kao važne ilirske zvjezdarnice.
FOTOGALERIJA:
Primjedbe
Objavi komentar