NAJNOVIJI UVID:MEGALITSKA GRADINA U MOKROM KOD ŠIROKOG BRIJEGA - GRADITELJSKO DJELO IZVORNIH DAORSA - PROTODAORSA?; Megalithic hillfort 'Matijevica gradina' near Siroki Brijeg was builded by Illyrians Daorsi

I MATIJEVIĆA GRADINA U MOKROM - JOŠ JEDAN 'ZAPADNOHERCEGOVAČKI DAORSON'

O ilirskoj gradini na istaknutom kamenom vrhu u selu Mokro južno od Širokog Brijega, poznatijoj kao 'Matijevića gradina' u jesen prošle 2014 godine bilo je podosta riječi u okviru autorovog portala o geološko-arheološkim nepoznatim zanimljivostima u Hercegovini http://hercegovina-geoarheo.blogspot.ba/2014/10/novi-uvid-ilirske-gradine-iznad-mokrog.html . Na kraju ovog teksta autor je predočio 5 mogućnosti ili pretpostavki o glavnim graditeljima i 'glavnim' odnosno izvornim stanovnicima ove po svemu sudeći nevjerojatno misteriozne i intrigantne hercegovačke gradine. U ovom ranijem istraživačkom tekstu na kraju je pretpostavljeno da su mogući stanovnici i graditelji ove gradine ili delmati ili pak posve nepoznati autohtoni stanovnici koji su ovladali majstorstvom obrade megalitskih kamenih blokova tijekom prapovijesti. No, nedavnim još novijim uvidom došlo se do još atraktivnije i oduševljavajuće spoznaje koja prilično čvrsto sugerira da je najvjerojatniji odgovor na pitanje tko su bili pravi stanovnici i graditelji ovih megalitskih prapovijesnih konstrukcija - kombinacija druge i četvrte pretpostavke iz gore navedenog ranijeg teksta. Odnosno, najnoviji uvid u karakter megalitsko-kiklopskog zida na samom vrhu ove gradine gotovo sigurno pokazuje da se ovdje krije ogroman zatrpani i velikim dijelom srušeni megalitski stil ilirsko-helenističkog karaktera vrlo vjerojatno izgrađen ni manje ni više već od samih Daorsa, koji bi se s obzirom na prostorni smještaj i kronologiju mogli nazvati i Protodaorsima ili izvornim Daorsima. Naime, budući da su skoro svi raniji istraživački pohodi ove gradine tijekom jeseni 2014.bili u vremenu postojanja zelene vegetacije, potpuni karakter najizraženijeg megalitskog zida sa zapadne strane vrha gradine gdje se nalazi veliki križ tada nije zapažen u cijelosti, da bi tek tijekom ovih dana, pogodovanih vrlo lijepim sunčanim vremenom te vegetacijom bez zelenila odnosno znatno boljom preglednošću površine terena, spoznato to da je ranije samo djelomično snimljeni megalitski zid, ustvari samo manji površinski segment jednog monumentalnog kiklopskog zida izgrađenog u helenističkom graditeljskom stilu. Te nadalje drugi još atraktivniji uvid jest to da je velik dio zida zatrpan nanosima brojnih davno srušenih kamenih komada te zemlje, pri čemu je autor došao do nevjerojatnog uvida da se ispod ranije zamijećenih velikih megalitskih blokova vapnenca unutar nanosa zemlje i sitnijeg kamenja kriju ogromni pomno isklesani poligonalni blokovi vapnenca. Ovim najnovijim detaljnijim uvidom jasno je zapažena karakteristika da se i na ovoj gradini, poput one prethodno opisane i medijski promovirane u Gornjem Crnču u Dobrinjskoj dragi, nalazi megalitski zid izgrađen u pravoj poligonalnoj tehnici pri čemu su unutar bedema prisutni ogromni od pola tone do više tona teški vapnenački blokovi koji su pomno isklesani podjednako i sa vanjske strane bedema a podjednako i sa priležnih vanjskih stranica. Nadalje, brojni vapnenački komadi ili blokovi imaju isklesane bočne strane sa pet ili više kuteva pri čemu su tijekom ovog najnovijeg obilaska pronađeni vrlo precizno uklopljeni poligonalni blokovi koji zajedno s ostatkom zida bez ikakve dvojbe ukazuju na zaključak da je ovdje riječ o pravom ilirsko-grčko-helenističkom zidu, odnosno o zidu napravljenog u helenističkom poligonalnom arhitekturalnom stilu. Drugim riječima rečeno, ovakav stil ili moda građenja zidova potječe sa povijesnih prostora današnje Grčke, s Peloponeza i Epira, usljed čega se i sami stil gradnje shodno tome naziva -helenistički. Tijekom ovog zapažanja uvidjelo se da je zaista ovaj izvanredno monumentalni kiklopski zid u znatnoj mjeri devastiran i to ponajviše tijekom recentnijih zahvata podizanja križa na vrhu, ali posve sigurno i tijekom ranijih vremena od strane svih naknadno pridošlih skupina počevši s delmatima, pa rimljanima, pa srednjovjekovnim narodima pa sve današnjih vremena. Pored ovog antropogenog faktora, kiklopski zid je posve sigurno jednim dijelom i razrušen usljed pojave prirodnih hazarda poput potresa, kiša, oluja, mrazova, leda i snjega i slično. No, ipak ono po čemu je ova ilirska gradina u Mokrom u svojevrsnoj 'prednosti' nad većinom ostalih megalitskih ilirskih gradina, uključujući čak i popularni Daorson ili gradinu Ošanići, jest izvanredna kvaliteta kamenih blokova kao arhitektonsko-građevnog (AG) kamena, pri čemu je autor detaljnom inženjerskogeološkom prospekcijom ovog lokaliteta došao do uvida da su blokovi od kojih je izgrađen ovaj megalitski zid izuzetne arhitektonsko-građevne kvalitete te su puno kvalitetniji i kompaktniji od gotovo svih poznatijih megalitskih gradina u BiH. Ovdje se radi o debelouslojenim gornjokrednim cenomansko-turonskim rudistnim vapnencima koji mjestimično sadrže proslojke crvenkaste breče te imaju sitnozrnatu madston-pekston strukturu s vrlo malo pukotinskih sistema, što su naravno prije više od 2400 godina prepoznali prvi prahercegovački stanovnici ovog kraja Pradaorsi. Pri tome još više zadivljuje neophodna količina truda, volje, fizičkog napora, te posebice geotehničko-građevinskog znanja kojih su morali imati ovi naši ilirski preci što se jasno očituje u pomnoj isklesanosti brojnih preko tone teških blokova. Sveukupno gledajući najnovije zapažene osobine ovog još jednog u nizu prapovijesnih megalitskih bedema s klesanim blokovima u zapadnoj Hercegovini pored već opisanih gradinskih lokaliteta Zvonigrada kod Pologa, Mandine gomile kod Gruda, Maruškine gomile i Zvonigrada2 iznad Dobriča, Zidane gomile kod Studenaca, Gradine u Gorancima kod Mostara, najnovije Gradine -tj.velike gomile u Dobrinjskoj dragi u selu Gornji Crnač, za ovu gradinu u Mokrom kod Širokog Brijega može se čvrsto pretpostaviti da su prvotni stanovnici ove gradine koji su u biti i izgradili ove velebne megalitske zidine, brončanodobno-željeznodobni Protoiliri - svojevrsni izvorni ili proto - Daorsi, te se stoga itekako opravdano može iznjeti simbolički zaključak da šire područje Širokog Brijega sadrži, pored Zvonigrada i nedavno opisane megalitske 'gomile' ustvari monumentalne građevine u G.Crnču, još jedan 'zapadnohercegovački Daorson' - Matijevića gradina u selu Mokro. A ovi kao i pojedini drugi, neistraženi prapovijesni gradovi i građevine megalitskog karaktera, bez ikakve sumnje, predstavljaju ogroman, ako ne i najveći turistički, odnosno arheo-turistički potencijal zapadne Hercegovini, te isto tako jedno od najvrijednijih oblika povijesne baštine, što se zasada nije ni u najmanjoj mjeri počelo vrednovati niti valorizirati u takvom obliku.

Pogled prema Širokom Brijegu i kanjonu Lištice

Vrlo zanimljivi stršeći, najvjerojatnije namjerno oblikovani blok vapnenca na istočnoj strani vrha gradine sa izvanrednim pogledom na istočnu stranu gdje izlazi sunce, pri čemu je ovdje moguće da se radi o nekakvom obliku stijenskog markera prema pozicijama izlazećeg sunca tijekom godine

Vidljivi pojedini ogromni fino isklesani blokovi vapnenca unutar dosta obrušenog bedema sa sjeverne strane vrha gradine

Dio megalitskog bedema s klesanim blokovima koji je na ovom dijelu u potpunosti devastiran novijim gradnjama na vrhu pri čemu je ovdje zid u potpunosti srušen i preko njega je napravljena nova staza do vrha, no, ipak pojedini poput ovih fino složenih klesanih megalita jasno pokazuju kakav je se monumentalan kiklopski zid pružao sa zapadne strane samog vrha

JUGOZAPADNI DIO MEGALITSKOG, ILIRSKO-HELENISTIČKOG ZIDA (slike dolje):



Vidljivo majstorstvo obrade kamena drevnih ilira gdje se jasno na vrhu ovog bloka vidi pomno isklesana nazubljena prirubna granica sa čijih su strana na vrhu bila precizno uglavljena još dva velika isto tako pomno isklesana megalitska bloka koji su danas srušeni i nalaze se unutar hrpa kamenja ispod ove sekcije zida  


Razotkriveno pružanje monumentalnog kiklopskog zida unutar nanosa zemlje i obrušenog kamenja, dodatno zamaskiranog izraslom vegetacijom

SJEVEROZAPADNI DIO MEGALITSKOG, ILIRSKO-HELENISTIČKOG ZIDA (slike dolje):


Vrlo precizno uglavljivanje manjeg trokutasto-četvrtastog (4.str.u gornjem desnom dijelu) bloka između tri susjedna ogromna, te dobro isklesana bunjasta bloka teška i preko 1 tone


Monumentalni megalitski zid se nastavlja dalje unutar sloja zemlje, kamenja i vegetacije te čeka neka bolja vremena kad će se iskopati u pokazati u punom svom sjaju 

Pogled prema istoku s vrha gradine u Mokrom na pun mjesec koji se izdigao točno iznad Zvonigrada, ilirske megalitske gradine iznad Dobriča


Primjedbe